Zašto pasivna kuća?

Zašto pasivna kuća?

Pasivna kuća je idealno stambeno rješenje zbog nevjerojatne uštede energije istovremeno osigurava izuzetno zdrav i ugodan boravak stanara. Ona poštuje načela održivosti i zbog toga je koncept i za sadašnjost i za budućnost. Pasivna kuća ispunjava sve uvjete koje pred nas postavljaju etika, ekologija, ekonomija i energija. Ona je energetski učinkovita, financijski isplativa, ugodna, ekonomična

Pasivna kuća je idealno stambeno rješenje zbog nevjerojatne uštede energije istovremeno osigurava izuzetno zdrav i ugodan boravak stanara. Ona poštuje načela održivosti i zbog toga je koncept i za sadašnjost i za budućnost.

Pasivna kuća ispunjava sve uvjete koje pred nas postavljaju etika, ekologija, ekonomija i energija. Ona je energetski učinkovita, financijski isplativa, ugodna, ekonomična i ekološki održiva.

Mudro osmišljenom arhitekturom, visokim standardima građenja, naprednim tehnologijama i elektro sistemima te korištenjem obnovljivih izvora energije, pasivna kuća može sama proizvoditi potrebnu količinu energije. Desetljeća iskustva pokazala su da energenti stalno poskupljuju, a nerijetko se događalo da su cijene rasle i iznad predviđenih “žcrnih scenarija”. Osjetljivih i potrošnih uređaja za grijanje kod pasivnih kuća uglavnom nema jer se radi o niskotemperaturnom grijanju, stoga i u tome slučaju režemo troškove i štedimo.

Zdravlje

Klimatizacija pasivne kuće koristi filtre kojima se zrak čisti od prašine, kukaca, peludi i ostalih nepoželjnih elemenata. Zbog automatskog sistema mikroklime koji konstantno radi, usisava zrak izvana, po potrebi ga grije ili hladi te njime ventilira unutrašnje prostorije – u pasivnoj kući udobno će se osjećati i osobe s ozbiljnim problemima kada su u pitanju peludne alergije. S obzirom na visoku efikasnost ventilacijskog sistema, stanar pasivnog objekta (ukoliko to ne želi) uopće ne mora otvarati prozore da bi prozračio stan.

S druge strane, postoji još jedan sistem pasivne kuće koji mnogo utiče na zdrav boravak stanara. Riječ je o sistemu površinskog grijanja/hlađenja podnih, stropnih i zidnih površina, kojime se efekt “žpodizanja prašine” smanjuje na minimum, što drastično smanjuje tegobe svima koji su alergični na prašinu. Površinski sistem grijanja u pasivnoj kući također je i veliki prijatelj djece koja svoje vrijeme često provode na podu, igrajući se.

Energija

Pasivna kuća može koristiti energiju sunca, podzemne vode, zemlje, čak i akumuliranu toplinu koju u unutarnjim prostorijama proizvedu stanari ili kućanski aparati. Korištenjem obnovljivih izvora pasivna kuća štedi energiju, i to ne samo na razini krajnjeg korisnika. Te iste uštede odražavaju se na cijelu državu, odnosno utiču na smanjenje njenih investicija opskrbe energijom. To je iznimno važan podatak jer je danas velik broj država ovisan o uvozu energije. Geografski položaj Bosne i Hercegovine je podario mnogo sunčanih dana u godini, stoga pasivne kuće imaju velike mogućnosti iskorištavanja svih dobitaka koje pruža sunce – solarnim kolektorima zagrijava se voda, fotonaponskim ćelijama proizvodi struja a toplinskim zračenjem kroz staklene površine zagrijava se unutrašnjost objekta, što je u dobro izoliranim objektima jako veliki besplatni tj. “žpasivni” dobitak toplinske energije.

Etika

često se može čuti ili pročitati kako više nije potrebno posebno naglašavati koliko je bitno raditi na smanjenju iskorištavanja klasičnih izvora energije i emisija stakleničkih plinova, jer je to samo po sebi razumljivo. Ipak, još uvijek raširena opća neinformiranost o pomenutoj temi tjera nas da opet iznova ponovimo da planet Zemlja nije naše vlasništvo. Mi smo ga samo posudili od naše djece i unuka. Zamislimo se nad činjenicom da danas na grijanje i hlađenje građevinskih objekata otpada oko 40 posto ukupne svjetske potrošnje energije, dok istovremeno pasivna kuća smanjuje potrošnju energije i do deset puta.

Europski ekološki ciljevi

Broj pasivnih objekata u svijetu iz dana u dan se povećava, prvenstveno zahvaljujući Europskoj uniji koja želi do 2020. godine svu svoju novogradnju u potpunosti prebaciti na pasivni standard.

Svi koraci koje Europa u tome smjeru poduzima potaknuti su europskom inicijativom koja se popularno naziva 20 / 20 / 20. Europska unija je još 2007. godine usvojila zakonske akte s ciljem smanjenja uticaja na klimatske promjene, kojima bi se do 2020. godine trebalo postići:

  • 20% manje emisije stakleničkih plinova u usporedbi.
  • 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji.
  • 20% manja potrošnja energije.

S obzirom na enormne uštede i usmjerenosti pasivne kuće na čiste i obnovljive izvore energije, te ako u obzir uzmemo činjenicu da takav štedljivi sistem drastično smanjuje emisiju stakleničkih plinova potpuno je logična odluka EU o obaveznom uvođenju pasivnog standarda u gradnju.

Obavezna energetska certifikacija

Pasivna kuća svim svojim karakteristikama ulazi u najviši (A+) energetski razred.

Energetski certifikat daje uvid u to koliko energije uistinu troše naše zgrade, kuće i javni objekti, jer nakon što ih se energetski certificira, sve građevine se dijele u 8 razreda: A+, A, B, C, D, E, F i G. Između razreda A+ (građevina čija godišnja potrošnja energije na grijanje i hlađenje ne prelazi 15 kWh/m2) i najlošijeg razreda G (građevina koja troši više od 250 kWh/m2) očita je velika razlika, koja itekako utiče na razinu (ne)kvalitete stanovanja i visinu mjesečnih računa za režije. Prema procjenama stručnjaka, 85 posto stanova u Bosni i Hercegovini ulazi u razrede D i E, dok bi stan izgrađen prema postojećim građevinskim propisima ulazio u razred C. U tako lošoj konkurenciji, pasivna kuća sa svojom A+ ocjenom dobiva dodatnu tržišnu i marketinšku vrijednost, što dodatno ekonomski opravdava isplativost investiranja u pasivnu gradnju.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: