Pasivna kuća je idealno stambeno rješenje zbog nevjerojatne uštede energije istovremeno osigurava izuzetno zdrav i ugodan boravak stanara. Ona poštuje načela održivosti i zbog toga je koncept i za sadašnjost i za budućnost. Pasivna kuća ispunjava sve uvjete koje pred nas postavljaju etika, ekologija, ekonomija i energija. Ona je energetski učinkovita, financijski isplativa, ugodna, ekonomična
Pasivna kuća je idealno stambeno rješenje zbog nevjerojatne uštede energije istovremeno osigurava izuzetno zdrav i ugodan boravak stanara. Ona poštuje načela održivosti i zbog toga je koncept i za sadašnjost i za budućnost.
Pasivna kuća ispunjava sve uvjete koje pred nas postavljaju etika, ekologija, ekonomija i energija. Ona je energetski učinkovita, financijski isplativa, ugodna, ekonomična i ekološki održiva.
Mudro osmišljenom arhitekturom, visokim standardima građenja, naprednim tehnologijama i elektro sistemima te korištenjem obnovljivih izvora energije, pasivna kuća može sama proizvoditi potrebnu količinu energije. Desetljeća iskustva pokazala su da energenti stalno poskupljuju, a nerijetko se događalo da su cijene rasle i iznad predviđenih “žcrnih scenarija”. Osjetljivih i potrošnih uređaja za grijanje kod pasivnih kuća uglavnom nema jer se radi o niskotemperaturnom grijanju, stoga i u tome slučaju režemo troškove i štedimo.
Zdravlje
Klimatizacija pasivne kuće koristi filtre kojima se zrak čisti od prašine, kukaca, peludi i ostalih nepoželjnih elemenata. Zbog automatskog sistema mikroklime koji konstantno radi, usisava zrak izvana, po potrebi ga grije ili hladi te njime ventilira unutrašnje prostorije – u pasivnoj kući udobno će se osjećati i osobe s ozbiljnim problemima kada su u pitanju peludne alergije. S obzirom na visoku efikasnost ventilacijskog sistema, stanar pasivnog objekta (ukoliko to ne želi) uopće ne mora otvarati prozore da bi prozračio stan.
S druge strane, postoji još jedan sistem pasivne kuće koji mnogo utiče na zdrav boravak stanara. Riječ je o sistemu površinskog grijanja/hlađenja podnih, stropnih i zidnih površina, kojime se efekt “žpodizanja prašine” smanjuje na minimum, što drastično smanjuje tegobe svima koji su alergični na prašinu. Površinski sistem grijanja u pasivnoj kući također je i veliki prijatelj djece koja svoje vrijeme često provode na podu, igrajući se.
Energija
Pasivna kuća može koristiti energiju sunca, podzemne vode, zemlje, čak i akumuliranu toplinu koju u unutarnjim prostorijama proizvedu stanari ili kućanski aparati. Korištenjem obnovljivih izvora pasivna kuća štedi energiju, i to ne samo na razini krajnjeg korisnika. Te iste uštede odražavaju se na cijelu državu, odnosno utiču na smanjenje njenih investicija opskrbe energijom. To je iznimno važan podatak jer je danas velik broj država ovisan o uvozu energije. Geografski položaj Bosne i Hercegovine je podario mnogo sunčanih dana u godini, stoga pasivne kuće imaju velike mogućnosti iskorištavanja svih dobitaka koje pruža sunce – solarnim kolektorima zagrijava se voda, fotonaponskim ćelijama proizvodi struja a toplinskim zračenjem kroz staklene površine zagrijava se unutrašnjost objekta, što je u dobro izoliranim objektima jako veliki besplatni tj. “žpasivni” dobitak toplinske energije.
Etika
često se može čuti ili pročitati kako više nije potrebno posebno naglašavati koliko je bitno raditi na smanjenju iskorištavanja klasičnih izvora energije i emisija stakleničkih plinova, jer je to samo po sebi razumljivo. Ipak, još uvijek raširena opća neinformiranost o pomenutoj temi tjera nas da opet iznova ponovimo da planet Zemlja nije naše vlasništvo. Mi smo ga samo posudili od naše djece i unuka. Zamislimo se nad činjenicom da danas na grijanje i hlađenje građevinskih objekata otpada oko 40 posto ukupne svjetske potrošnje energije, dok istovremeno pasivna kuća smanjuje potrošnju energije i do deset puta.
Europski ekološki ciljevi
Broj pasivnih objekata u svijetu iz dana u dan se povećava, prvenstveno zahvaljujući Europskoj uniji koja želi do 2020. godine svu svoju novogradnju u potpunosti prebaciti na pasivni standard.
Svi koraci koje Europa u tome smjeru poduzima potaknuti su europskom inicijativom koja se popularno naziva 20 / 20 / 20. Europska unija je još 2007. godine usvojila zakonske akte s ciljem smanjenja uticaja na klimatske promjene, kojima bi se do 2020. godine trebalo postići:
- 20% manje emisije stakleničkih plinova u usporedbi.
- 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji.
- 20% manja potrošnja energije.
S obzirom na enormne uštede i usmjerenosti pasivne kuće na čiste i obnovljive izvore energije, te ako u obzir uzmemo činjenicu da takav štedljivi sistem drastično smanjuje emisiju stakleničkih plinova potpuno je logična odluka EU o obaveznom uvođenju pasivnog standarda u gradnju.
Obavezna energetska certifikacija
Pasivna kuća svim svojim karakteristikama ulazi u najviši (A+) energetski razred.
Energetski certifikat daje uvid u to koliko energije uistinu troše naše zgrade, kuće i javni objekti, jer nakon što ih se energetski certificira, sve građevine se dijele u 8 razreda: A+, A, B, C, D, E, F i G. Između razreda A+ (građevina čija godišnja potrošnja energije na grijanje i hlađenje ne prelazi 15 kWh/m2) i najlošijeg razreda G (građevina koja troši više od 250 kWh/m2) očita je velika razlika, koja itekako utiče na razinu (ne)kvalitete stanovanja i visinu mjesečnih računa za režije. Prema procjenama stručnjaka, 85 posto stanova u Bosni i Hercegovini ulazi u razrede D i E, dok bi stan izgrađen prema postojećim građevinskim propisima ulazio u razred C. U tako lošoj konkurenciji, pasivna kuća sa svojom A+ ocjenom dobiva dodatnu tržišnu i marketinšku vrijednost, što dodatno ekonomski opravdava isplativost investiranja u pasivnu gradnju.
Leave a Comment
Your email address will not be published. Required fields are marked with *