Bosna i Hercegovina troši nerazmjerno veliki udio svog bruto društvenog proizvoda na energiju, a boljom politikom na planu energetske efikasnosti zemlja bi na godinu mogla uštediti više od 400 miliona eura, procjena je koju su u utorak u Sarajevu iznijeli predstavnici Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID) i
Bosna i Hercegovina troši nerazmjerno veliki udio svog bruto društvenog proizvoda na energiju, a boljom politikom na planu energetske efikasnosti zemlja bi na godinu mogla uštediti više od 400 miliona eura, procjena je koju su u utorak u Sarajevu iznijeli predstavnici Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID) i Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ).
Predstavnici tih agencija te Delegacije Europske unije u BiH potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj pomoći bosanskohercegovačkim vlastima u provedbi cjelovite strategije energetske efikasnosti.
Predstavnik UNDP-a Zahira Virani izjavio je tom prigodom kako je u BiH udio GDP-a koji se troši na energiju tri puta veći nego što je to slučaj u razvijenim zemljama zapada.
“Ovdje se oko 20 posto GDP-a troši na energiju, što je tri puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili zemljama Europske unije. Povećavajući energetsku efikasnost u javnim objektima unutar zemlje za 20 posto osigurala bi se godišnja ušteda od 420 milona eura”, kazao je Virani.
USAID, GIZ te UNDP namjeravaju pomoći BiH da dosegne taj cilj kroz intervencije poput uvođenja termičke izolacije, poboljšanja u sistema grijanja, energetski efikasne ulične rasvjete i semafora.
U UNDP-u misle kako se time ne bi samo pridonijelo zaštiti okoliša nego i smanjilo siromaštvo te povećala mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.
Natalia Dianiskova, voditeljica odjela za civilno društvo, socijalni razvoj i prekograničnu saradnju pri Delegaciji EU u BiH podsjetila je kako energetska efikasnost zbog ušteda koje osigurava zauzima središnje mjesto u strategiji EU-a do 2020.
“Energetska efikasnost predstavlja jedan od troškovno najefikasnijih načina poboljšanja i jačanja sigurnosti energetske ponude i smanjenja emisija ugljičnog dioksida i ostalih zagađujućih tvari”, kazala je Dianiskova.
