Zdravstveni troškovi prljavog uglja u tri zemlje regiona iznose 6.5 milijardi eura

Zdravstveni troškovi prljavog uglja u tri zemlje regiona iznose 6.5 milijardi eura

Ministarsko vijeće Energetske zajednice, pod vodstvom Srbije, susrest će se u Beogradu u četvrtak, 24. oktobra, kako bi odlučilo o pristupu čišćenju zagađenja prouzrokovanog sagorijevanjem uglja u skladu sa svojim težnjama ka članstvu u Evropskoj uniji. Grupa nevladinih organizacija objavila je izvještaj kako bi doprinijela ovoj diskusiji. Vrijeme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj

Ministarsko vijeće Energetske zajednice, pod vodstvom Srbije, susrest će se u Beogradu u četvrtak, 24. oktobra, kako bi odlučilo o pristupu čišćenju zagađenja prouzrokovanog sagorijevanjem uglja u skladu sa svojim težnjama ka članstvu u Evropskoj uniji. Grupa nevladinih organizacija objavila je izvještaj kako bi doprinijela ovoj diskusiji.

Vrijeme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj Evropi: Skriveni trošak koji možemo izbjeći, izvještaj predstavljen danas u Beogradu, svjedoči o potrebi zaštite građana i građanki Jugoistočne Evrope od zdrastvenih poteškoća koje su rezultat sagorijevanja uglja. Regionalna organizacija SEE Change Net, u saradnji sa organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa CPI (Bosna i Hercegovina), Fraktal i CEKOR (Srbija) i MANS (Crna Gora), pozivaju Energetsku zajednicu da izbjegne bilo kakve zastoje pri implementaciji direktiva Evropske unije koje regulišu smanjenje zagađenja zraka od strane termoelektrana na ugalj.

Grupa zemalja potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice predvođena Srbijom pokušava blokirati prijedlog Evropske komisije za podsticanje što brže implementacije direktiva koje kontrolišu zagađenje od strane termoelektrana na ugalj. Snaga odluke ministara regije o dvije ne toliko poznate ali jako važne direktive (Direktiva o velikim postrojenjima za sagorijevanje (LCPD) i Direktiva o industrijskim emisijama (IED)) će jasno pokazati da li im je više stalo do profita ili zdravlja građana.

Zasad, zemlje regije se nisu uspjele pripremiti za strožije standarde za emisije, i dok se rokovi približavaju, u potrazi su za izgovorima. “Srpska vlada prijedlogom odgađanja implementacije ovih krucijalnih direktiva želi osuditi svoje građane na život u zagađenju tokom narednih godina. Ne želimo da nas u Evropi tretiraju kao građane druge
klase
“, rekao je Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a.

Jernej Stritih, autor izvještaja, nezavisni konsultant i bivši direktor slovenačkog Ureda vlade za klimatske promjene, kaže: “Ako uporedimo opcije investiranja u izgradnju novih elektrana na ugalj ili instaliranje opreme za kontrolu zagađenja u postojeće elektrane, uz trenutne godišnje troškove kojima se ekonomija izlaže zbog korištenja uglja (zdravstveni troškovi i subvencije), jasno je da se ugalj treba izbaciti iz upotrebe što je prije moguće.“

Godišnji projicirani zdravstveni troškovi se kreću u rasponu od 2.3 do 6.5 milijardi eura u zemljama regije Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. “Još jedna alarmantna činjenica je da čak i ako  se zagađenje smanji za 90% u odnosu na sadašnje vrijednosti, godišnji zdravstveni troškovi će ostati na nivou između 250 i 650 miliona u ove tri zemlje”,  rekla je Lidija Kesar iz NVO Fraktal.

S druge strane, ulaganje u kontrolu zagađenja, a zatim zatvaranje postojećih elektrana u narednih 10 godina koštalo
bi 1 milijardu
investicija, te bi uzrokovalo oko 40 milijardi vanjskih troškova do njihovog zatvaranja, ali bi negativni efekti na zdravlje bili smanjeni mnogo prije nego u slučaju izgradnje novih postrojenja koja bi radila u narednih 50 godina.

Javnost regiona zaslužuje bolje, objasnio je Dejan Milovac iz NVO MANS iz Crne Gore. “Ako okolišni standardni Evropske unije ne budu snažno nametnuti, naći ćemo se u situaciji u kojoj će naša vlada profitirati od prodaje energije Italiji, a mi ćemo plaćati zdravstvene troškove i troškove zagađenja.“

Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice se moraju oduprijeti pokušajima odgađanja implementacije ključnih direktiva o zagađenju koje će pomoći smanjenju smrti izazvanih sagorijevanjem uglja. Ministarsko vijeće Energetske zajednice treba odlučiti u korist primjenjivanja mehanizama koji mogu spasiti ljudske živote. Ključno je da bilo koji mehanizam jačanja obaveza ugovornih strana Energetske zajednice kada su u pitanju direktive LCP i IE bude obavezujući, a ne u formi “preporuka” ili “smjernica”. Irma Filipović iz Centra za zagovaranje građanskih interesa CPI kaže: Odluka koja će biti donesena u četvrtak će pokazati čiji se interesi štite interesi industrije ili interesi građana.”

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu