Zračne mase donijele malu količinu radijacije prema Evropi nakon požara u području Černobila

Zračne mase donijele malu količinu radijacije prema Evropi nakon požara u području Černobila

Požari koji su buktili nadomak nekadašnje nuklearne centrale Černobil su povećali nivo radijacije u tom području, kao i u području Kijeva.

Požari su krenuli u šumama „zone otuđenosti“, „zoni isključenja“ i primakli se na svega 1-3 km od samog postrojenja. Na nekim dijelovima požari su se primakli zoni postrojenja na svega nekoliko stotina metara.

Požari koji su se dogodili usred pandemije COVID-19 pojačali su opštu paniku i osjećaj prijeteće apokalipse. Ukrajinski zamjenik ministra unutrašnjih poslova, Anton Heraščenko, posjetio je Černobil i izrazio uvjeravanja da će svi požari biti ugašeni. Tvrdio je i da je razina zračenja na tom području bila normalna.

Požari su inicijalno ugašeni u srijedu, da bi onda NASA izvijestila kako njihovi sateliti primjećuju nove požare, koji su se najvjerovatnije javili usljed djelovanja vjetra i jako suhog vremena, neuobičajenog za ovo doba godine. Ovi novi požari su izbili već u četvrtak, 16. aprila. NASA-ini sateliti detektuju velike, tamnosive valovite oblake dima koji se dižu iz požara i putuju više od 750 km. Zahvaćeno područje je mjesto nuklearne nesreće, koja se dogodila u subotu, 26. aprila 1986. u nuklearnom reaktoru broj 4 u nuklearnoj elektrani Černobil, u blizini grada Pripjat. Sezonski požari izbijaju oko Černobila, ali procjenjuje se da je domet ovogodišnjeg požara od početka do danas dosegao 50 000 hektara, što ovaj požar čini najvećim otkad se dogodila nuklearna nesreća.

Uprkos uvjeravanjima ukrajinske vlade da je količina radijacije u nivou normalne, izvještaji govore o detekciji povećanja radijacije na ovom području. Izvještaj Francuskog instituta za zaštitu i nuklearnu sigurnost (IRSN) od srijede, 15. aprila pokazuje da su uzorci iz zraka u Kijevu imali povišenu razinu radioaktivnog cezija-137, koja je dosegla vrhunac oko 10. – 11.aprila.

Cezijum-137 jedan je od produkata raspada uranijum-235 u nuklearnim centralama ili nastaje kao rezultat djelovanja nuklearnog oružja. Spada u najproblematičnije produkte fisije jer se lako kreće i širi u prirodi i topiv je u vodi.

Ipak, u zaključku Izvještaja se naglašava da, čak i ako postoji vrlo značajna aktivnost u zoni isključenja povezana s naslagama otpada, čini se da požari nisu pokrenuli ovu radioaktivnu masu.

Prema modelu u Izvještaju, vjetrovi su donijeli radioaktivni materijal čak do Francuske, a Njemačka, Italija, Rumunija, Bugarska i naš region su također mogli imati kontaminiran zrak, ali se ne radi o velikom nivou kontaminacije. Prema modelu, kontaminacija je bila nad područjem Srbije, Kosova, BiH, Hrvatske već 6. aprila, zahvativši Sloveniju oko 7. aprila. U narednim sedmicama IRSN će ispitivati širinu djelovanja ovog vala kontaminacije.

Građanima Kijeva je savjetovano da ne napuštaju svoje domove, a grad se posljednjih dana nalazi u dimu. Ipak, doza radijacije koju bi stanovnik Kijeva udahnuo izuzetno je mala i prema Izvještaju IRSN iznosi oko 1 nanosiverta, dok je utjecaj koji proizlazi iz udisanja radioaktivnosti koju nose zračne mase u u Francusku treba neznatan, ispod 1 mikrobekerela po kubnom metru za cezijum-137. Utjecaj radioaktivnosti koje nose zračne mase prema našem području Balkana bi također trebao biti mali.

Preuzeto: ba.voanews.com

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu