Na krovu paviljona pariškog sajma otvorena najveća urbana farma u Europi

Na krovu paviljona pariškog sajma otvorena najveća urbana farma u Europi

Urbana poljoprivreda nikad neće moći zamijeniti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prijevoza i nadopunjuje ponudu voća i povrća Jagode, rajčice, krastavci, salate, aromatično bilje… sve se to od ovog proljeća uzgaja u srcu Pariza, na krovu novog paviljona 6 pariškog sajma Parc des Expositions. „Nature Urbaine“ („Urbana priroda“) odlučila je Parižanke

Urbana poljoprivreda nikad neće moći zamijeniti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prijevoza i nadopunjuje ponudu voća i povrća

  • Jagode, rajčice, krastavci, salate, aromatično bilje… sve se to od ovog proljeća uzgaja u srcu Pariza, na krovu novog paviljona 6 pariškog sajma Parc des Expositions. „Nature Urbaine“ („Urbana priroda“) odlučila je Parižanke i Parižane poticati na konzumaciju lokalno uzgojenog kvalitetnog voća i povrća, bez korištenja pesticida i štetnog utjecaja na okoliš.

O otvorenju nove pariške urbane farme, ali i važnosti lokalnog uzgoja hrane u uvjetima krize izazvane pandemijom COVID-19, izvijestio je francuski javni radio servis France Inter.

Farma s pogledom na Eiffelov toranj i pariške krovove

Istovremeno s održavanjem prošlogodišnjeg pariškog Salona poljoprivrede (Salon de l’agriculture), u neposrednom susjedstvu započela je izgradnja novog paviljona 6  pariškog sajma Parc des Expositions, čiju je fasadu radio arhitektonski superstar Jean Nouvel. Upravo na krovu tog paviljona smjestila se najveća urbana farma u Europi, koja pretendira i na naslov najveće na svijetu.

Kad biste se pokušali nagnuti nad sigurnosnom ogradom, vidjeli biste parišku obilaznicu koja ovuda prolazi na udaljenosti od samo nekoliko metara. Međutim, gore na krovu, nalazi se jedan potpuno drugi svijet. U visećim posudama dozrijevaju rajčice, na stupovima rastu jagode, ali i razne salate, aromatično bilje i nekoliko vrsta povrća poput blitve, kao i dragoljub (Tropaeolum majus)  ili boražina (Borago officinalis) koje posebno privlače oprašivače.

„Na početku smo bili vrlo zabrinuti, ali sad smo puni pčela“, kazala je Camille Billiémaz, voditeljica proizvodnje povrća.

  • Trenutno najveća europska urbana farma pretendira i na naslov najveće na svijetu. / © Guillaume Bontemps / Ville de Paris

Hidroponika i aeroponika

Posebnost ove velike urbane farme je u tome što na njoj nema ni grama zemlje! Jagode se tako uzgajaju korištenjem tehnike aeroponike, dakle bez zemlje, s korijenom unutar vertikalnog cilindra koje se prska hranjivom otopinom. Što se tiče rajčica, one se sade horizontalno u supstratu kokosovih vlakana. U oba slučaja, sve potrebne hranjive tvari biljkama se isporučuju putem sustava navodnjavanja koji kontrolira računalo.

Naravno, udruga „Nature Urbaine“ na farmi ne koristi nikakve kemikalije, no njihovo voće i povrće zbog uzgoja bez korištenja zemlje ipak nema oznaku ekološkog uzgoja.

„Na farmi radimo sve kao i ostali mali poljoprivrednici, a voće i povrće se uzgaja na otvorenom te ovisi o vremenskim uvjetima. No ipak, naša je velika prednost što radimo uspravljeni i ne lomimo leđa“, komentirala je Camille Billiémaz.

  • Voće i povrće zbog uzgoja bez korištenja zemlje ipak nema oznaku ekološkog uzgoja. / YouTube Screenshot / AFP

Kvaliteta proizvoda i zaštita okoliša

U skladu s najnovijim trendovima proizvodnje hrane, ali i s već izvrsno razvijenom pariškom urbanom poljoprivredom, ovdje se sve uzgaja praćenjem ritma godišnjih doba, poštovanjem prirode i bez korištenja pesticida.

„Ovdje je riječ o ultra lokalnoj proizvodnji hrane za potrebe naših građana, bez ikakvih troškova i štetnog utjecaja prijevoza naših rajčica i krastavaca“, pojašnjava Sophie Hardy, direktorica urbane farme.

„Onečišćenje zraka i blizina frekventne prometnice nisu problem“, tvrdi Hardy. „Korijenje naših biljaka apsorbira onečišćenje, a ono je zaštićeno našim sustavom uzgoja. Teški metali se ne podižu do naših 15 metara visine te naposljetku, sitne čestice ispiru se prije konzumacije. Osim toga, uzgojem voća i povrća borimo se protiv efekta toplinskih otoka koji su tipični za urbana područja. Naše biljke apsorbiraju toplinu.“

  • Najveću urbanu farmu u Europi 9. srpnja posjetila je i delegacija Grada Pariza na čelu s gradonačelnicom Anne Hidalgo. / © Guillaume Bontemps / Ville de Paris

Zdravstvena kriza ipak je usporila poslovne planove

„Nature Urbaine“ do 2022. namjerava koristiti cjelokupnu površinu krova od 14.000 m2 te u punom kapacitetu planira proizvodnju od hiljadu jedinica dnevno. Kako objašnjava Sophie Hardy, jedinica je kilogram rajčica, ali i posudica jagoda težine 250 grama te svežanj bosiljka.

Farma ima i svoj edukacijski karakter jer susjedno stanovništvo na krovu može iznajmiti jednu od 130 malih parcela, a planira se i organizacija turističkih obilazaka u pratnji vodiča. Na kraju, ovdje će se organizirati i razna događanja poput radionica proizvodnje hrane i urbane poljoprivrede.

Iako se na farmi planiralo zapošljavanje dvadesetak osoba, zbog aktualne zdravstvene krize tim za sada čini svega osam zaposlenika, uključujući petoricu vrtlara. Otvaranje je bilo zakazano za 1. aprila, no odgođeno je za početak jula. Kriza je svakako utjecala na tromjesečno kašnjenje s otvaranjem farme, a Sophie Hardy priznala je da se još uvijek traže financijski partneri.

Ideja pokretanja proizvodnje na ovoj urbanoj farmi bila je uzgoj povrća i voća za potrebe lokalnih sajamskih restorana i stanovnika ovog dijela Pariza, kao i dva nova hotela – Mama Shelter i Novotel s ukupno 440 hotelskih soba, u neposrednoj blizini pariškog sajma.

Na osmišljavanju ove velike urbane farme koja bi trebala postati „modelom odgovorne poljoprivredne proizvodnje“, radile su tvrtke Agripolis i Cultures en Ville, specijalizirane za urbanu poljoprivredu.

Preuzeto: Mreža mira

Ova objava je dio projekta „Green Rural Interethnic Development“, koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu