Potecnijali za Energetske Zadruge u BiH

Potecnijali za Energetske Zadruge u BiH

Za razliku od privrednih društava, energetske zadruge su osnovane i posluju na drugačijim principima i modelima finansiranja. Energetske zadruge se osnivaju sa ciljem korištenja OIE radi razvoja lokalne zajednice na prvom mjestu, a ne radi sticanja dobiti. Zatim svi članovi energetske zadruge učestvuju u donošenju odluka, te je omogućeno da i građani budu vlasnici, a koristi koje nastaju kroz projekat ostaju na nivou lokalne zajednice. Uprošteno rečeno, projekti energetskih zadruga imaju više ciljeve koji su društveno i okolinski motivisani.

Energetske zadruge razvijaju projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, a članovi zadruge su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu. Članove zadruge u najvećoj mjeri čini zajednica na području implementacije određenog projekta. Na ovaj način se lokalno prisutni energetski potencijali poput biomase, vjetra, prostora za izgradnju solarnih sistema, geotermalne energije i dr. iskorištavaju, a članovi lokalne zajednica (stanovnici) kao članovi energetske zadruge ulažu u investiciju. Ulaganje članova zadruge može biti u finansijskom, ali i materijalnom smislu. Osnovna odlika energetskih zadruga je solidarnost i transparentnost, tako da jedan član zadruge ima i jedan glas bez obzira ne visinu ulaganja u projekat. Na taj način se stavljaju u prvi plan druge vrijednosti kao što su društvene i okolinske koristi projekta, prije nego samo finansijske koristi.

Generalno može se reći da energetske zadruge za lokalnu zajednicu donose više koristi koje se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:

  1. Okolinske koristi (smanjenje emisije stakleničkih gasova, rješavanje okolinskih problema zajednice – efikasno upravljanje gnojivom i/ili otpadom, ostacima iz poljoprivrede i šumarstva, smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak i dr.).
  2. Društvene  koristi   (podjela   rizika   investicije   među   članovima   zadruge, investiranje u projekte koji razvijaju lokalnu zajednicu, suzbijanje i/ili eliminisanje NIMBY efekta, smanjenje protivljenja lokalnog stanovništva projektima, stvaranje novih prilika za lokalna preduzeća, otvaranja novih radnih mjesta, doprinos održivom razvoju lokalne zajednice, i dr.).
  3. Ekonomske koristi (stvaranje menadžerskih i tehničkih znanja u lokalnoj zajednici, stvaranje novih radnih mjesta, stvaranje jačeg osjećaja zajedništva lokalne zajednice, ušteda na troškovima energije,).

U tabeli 1. je prikazano poređenje energetskih zadruge sa privrednim društvima.

Tabela 1. Razlike između privrednih društava i energetskih zadruga

Privredno društvo Energetske zadruge
Regulisano Zakonom o privrednim društvima Regulisano Zakonom o zadrugama
Osnovni kapital je novac Osnovni kapital je rad
Broj glasova ovisi o strukturi kapitala Jedan član zadruge je jedan glas
Uslov za članstvo je unošenje novca Uslov članstva je rad putem zadruge
Cilj preduzeća je maksimizacija dobiti Promicanje dobrobiti zadrugara
Dobit se dijeli srazmjerno učešću u kapitalu Dobit se raspodjeljuje vodeći računa u učešću u radu
U slučaju stečaja/likvidacije preostala imovina se raspodjeljuju članovima društva U slučaju stečaja/likvidacije sva preostala imovina se prepisuje lokalnoj zajednici gdje se nalazi zadruga

 

ZNAČAJ UKLJUČIVANJA LOKALNE ZAJEDNICE I GRAĐANA

Snaga lokalne zajednice i njenih ključnih igrača da sudjeluju u projektima u kojima građani investiraju ili učestvuje u proizvodnji i/ili korištenju održive energije, predstavlja razvojnu polugu svake lokalne zajednice.

Vodilja za učešće lokalne zajednice i građana/stanovništva u energetski sektor leži u ostvarivanju određenih vrsta koristi od razvoja energetskih projekata za građana, kao potrošače i/ili proizvođače energije iz obnovljivih izvora energije (OIE). Uz uobičajeno veliku investiciju u energetskom sektoru, jednakost običnih građana i malih  poduzetnika, može  se  iskoristiti za  pristup  finansiranju, dok  istovremeno usmjeravanje dobiti prema široj lokalnoj zajednici povećava društvenu prihvatljivost održivog razvoja i obnovljivih izvora energije. Ovaj način uključivanja šire lokalne zajednice od posebnog je značaja za  ruralne sredine, ne samo finansijski, kroz izvoz električne energije u urbane i industrijske centre, nego i sudjelovanje u donošenju odluka i ostvarivanju profita, kao i transparentnosti, koji su preduvjet za lokalno prihvatanje infrastrukturnih projekata obnovljivih izvora energije. Osim toga, sredstva usmjerava  u  zajednice  mogu  biti  od  koristi  u  društvenom i  kulturnom životu. Uključivanje lokalne zajednice također može ojačati lokalni ekonomski razvoj, te kreirati održivi ciklus investiranja. OIE projekti mogu stvoriti privremene ili, ponekad, dugoročne aktivnosti i profit lokalnih investitora za reinvestiranje i dalji lokalni razvoj. To se posebno odnosi ukoliko ključni igrači u zajednicama preuzimu ključnu ulogu u projektu, te tako razvijaju važne kooperativni vještine i osnažujući sebe i zajednicu.

Postoji mnogo različitih oblika uključivanja zajednice u OIE projektima, u odnosu na broj i vrstu koristi, kao i stepen učešća. Primjer nekih od uključenih u OIE projekte na nivou lokalne zajednice dat je na slici 1.

Slika 1. Primjer uključenosti šire lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije

Kako bi se omogućilo uključivanje ključnih igrača u lokalnoj zajednici, potrebno je ispoštovati određene kriterije i kreirati modele za razvoj projekata OIE baziranih na lokalnoj zajednici. Ti kriteriji ogledaju se u:

1)  Otvorenosti prema vaninstitucionalnim, vanjskim investicijama – Kapital ili kredit može biti sredstvo za unaprijeđenje novih oblika financiranja i omogućavanje pojedincima da imaju finansijke koristi od projekata obnoviljvih izvora energije: ovaj kriterij prvenstveno se odnosi na investitore koji dolaze van lokalne zajednice u nedostatku lokalnih investicija.

2)  Kreiranju benefita široj društvenoj zajednici – Ukoliko  se  kreira  što  više  koristi  za  širu  lokalnu  zajednice,  lakše  će  se unaprijediti klima za prihvatanje OIE projekata u lokalnoj zajednici

3)  Otvorenosti ili aktivnoj mobilizaciji vaninstitucionalnih lokalnih investicija – Omogućuje se svih zainteresovanim u lokalnoj zajednici da sudjeluju u OIE projektima, te na taj način se olakšava klima za prihvatanje OIE projekata, ali i obezbjeđuje povoljan udio od eksploatacije prirodnih resursa lokalne zajednice

4)  Donošenju odluka na lokalnom nivou – Obezbjeđuje pravednu dobrobit lokalnoj zajednici kroz razne koristi od OIE projekata za jačanje lokalne jedinice koja preuzima glavnu ulogu u razvoju projekata u svom području. Dobit ostaje u okviru zajednice i osigurava dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici.

Razvoj projekata OIE može biti baziran na osnovu nekoliko modela i to:

Model samostalnog  investiranja  (pojedinci  ili  preduzeća  razvijaju  ili finansiraju OIE projekte)

Kompenzacioni model (šira društvena zajednica dobiva određeni oblik koristi od OIE projekata)

Partnerski model (partnerstvo između institucionalnih investitora kao što su komercijalni investitori, javna komunalnih preduzeća)

Model sa fokusom na lokalnoj zajednici (lokalna zajednica ima najmanje 50% u procesu odlučivanja)

Kroz uključivanje građana i svih relevantnih igrača u razvoj i realizaciju projekta OIE, šira društvena zajednica dobiva određene oblike koristi koji se, između ostalog, odnose na:

  1. Promovisanje lokalnog tržišta rada kroz stvaranje novih radnih mjesta (npr. za izgradnju postrojenja, za isporuke ili usluge roba i dobara, itd.)
  2. Unaprijeđenje lokalne infrastrukture,
  3. Mogućnosti formalnih i neformalnih obuka,
  4. Ulaganja u buduće energetske projekte (npr. preko lokalne fondacije),
  5. Niže cijene za energiju (električnu i toplotnu),
  6. Mjere energijske efikasnosti domaćinstva,
  7. Unaprijeđenje stanja okoline (ozeljenjavanje površina, parkova, itd.),
  8. Obejzbjeđivanje sredstava lokalnim institucijama za razvijanje novih okolinskih projekata i dr.

Primjer uključivanja lokalne zajednice kroz jedan od navedenih modela na razvoju i implementaciji projekta sistema daljinskog grijanja kroz kogenerativno postrojenje na biomasu u jednoj lokalnoj zajednici, dat je na slici 2.

Slika 2. Uključenost šire lokalne zajednice u projekte biomase

 

POTENCIJALI ZA ENERGETSKE ZADRUGE U BOSNI I HERCEGOVINI

Pojam zadrugarstva u BiH je odavno poznat. Zadruge na prostoru BiH su djelovale u prošlosti u punom jeku, te su do dan danas ostale kao spona između poduzetnika, tržišta i krajnjih kupaca. Najčešće su to bile zemljoradničke, poljoprivredne i druge zadruge koje su okupljale mnoštvo članova za zajedničkim ciljevima.

U BiH je registrovano oko 800 zadruge, od kojih 100 aktivno djeluje, a od toga 50% bilježi pozitivno poslovanje svake godine. Razlozi zbog kojih zadruge ne djeluje kao u prošlosti su mnogobrojni, od samog oktupa pojedinih sirovina, preko njihovog plasmana, nekonkurentnosti domaće proizvodnje, nedostatke adekvatnih poticaja, pa do nemogućnosti plasmana za EU tržište. I pored toga, zadrugarstvo je i dalje aktuelno i zaokret u samom interesu udruživanja proizilazi iz zahtjeva tržišta.

Kako je pojam zadrugarstva na ovim prostorima već itekako poznat, prije svega u gore navedenim oblastima, ovaj vid pravnog lica pruža mnoge mogućnosti za djelovanje u drugih oblastima kao što je energetika. Tu se prije svega misli na plasman sirovine, koja može biti u vidu otpada ili sekundarne prerade, u zadrugu koja će organizovati pristupiti njenom procesuiranju. Procesuiranje ovisi  o  mogućnostima zadruge u smislu neke grube prerade, proizvodnje sekundarne sirove, robe na tržištu (npr. drvna sječka, pelet, briket, gnojivo, itd.), te u krajnjoj liniji energije.

Ukoliko se zadruge bavi poslovima navedenim u prethodnom pasusu, ona automatski postaje energetska zadruga. Potencijal za osnivanje i djelovanje energetskih zadruge u BiH je značajan. Tu se prije svega misli da sektore drvne industrije, prehrambene, poljoprivredne, itd. Drva industrija je jedna od najznačajnih u BiH, kako u plasiranju sirovog materijala, tako i u proizvodnju finalnog proizvoda – namještaja. Potencijali za energetske zadruge u ovoj branši ogledaju se u procesuiranju drvnog otpada za daljnu upotrebu u vidu drvne sječke, prerade i dobijanja peleta, briketa, itd. Kao vrhunac te djelatnosti predstavljalo bi proizvodnju energije (toplotne i električne) za vlastite potrebe, ali i plasiranje u mrežu, te ostvarivanje dodatnih koristi od prodaje energije. Na taj način, energetska zadruga omogućila bi svojim članovima veću konkurentnosti, razvoj novih djelatnosti, te u krajnjoj liniji zapošljavanje dodatne domaće radne snage.

S obzirom da drvna industrija predstavlja značajan potencijal u BiH, regije istočne i srednje Bosne, romanijska i kupreška regija, samo su neke od područja BiH sa značajnim potencijalom za djelovanje kroz energetske zadruge. Pored toga, poljoprivredne regije predstavljaju ogroman potencijal za združivanje, zbrinjavanje svog otpada na jedno mjesto, te daljnje procesuiranje. Udruživanje farmera u energetsku zadruge u proizvodnju energije iz biogasa npr. omogućilo bi farmerima efikasniju i konkurentniju proizvodnju krajnjih produkata. Regija Semberije je jedna od najpogodnijih za tako nešto u BiH, kao i ona područja sa uzgojem stoke u većem ili manjem obimu.

 

ZAKLJUČAK

Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora koji svojim projektima mogu uticati na cijene energije u nekom gradu, ali i devastirati okoliš do  razine  neprihvatljive za  lokalnu zajednicu. Energetske zadruge  mogu ponuditi djelomičan odgovor na pitanje održivog razvoja, obzirom da počivaju i u praksi ispunjavaju osnovne postulate održivog razvoja (društvo, okolina i ekonomija).

Zajednički pravni subjekti koji se  mogu uključiti u  projekte obnovljivih izvora energije su preduzetnici, partnerstva civilnog društva, udruženja, fondacije, zadruge, i javna preduzeća . Razvojne agencije igraju veoma važnu ulogu kroz podršku ili kao partneri projekata u zajednici. Izbor pravnog okvira ovisi o trajanju i dugoročnoj strategije projekta, poslovnom riziku, pristupu finansijakim institucijama, kao i vrsti participacije i demokratskog odlučivanja između partnera, te zahtjevima administracije i izvještavanje. Uključenost što više članova šire lokalne zajednice doprinijeće ostvarivanju većih koristi i lakšem prihvatanju projekata OIE.

Bosna  i  Hercegovina, ali  i  zemlje  iz  regije,  trebaju  se  strateški  opredijeliti za osnaživanje energetskih zadruga, jer one su od većeg značaja upravo za zemlje u razvoju nego razvijene zemlje. One doprinose zapošljavanju, smanjenju energijskog siromaštva, doprinose energijskoj demokratiji i promjeni opštih životnih navika.

Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.

Autor: Nihad Harbaš, nLogic Advisory

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu