Međuetnički suživot u evropskim gradovima

Međuetnički suživot u evropskim gradovima

U nastavku je prikazan uspiješan princip suradnje tri evropska grada koji se može replicirati svuda po svijetu, pa i na Balkanu, na primjer sa Sarajevom, Zagrebom i Beogradom.

Ovaj projekat se zasnivao na sistematskom poređenju ciljeva, strukturnih karakteristika i ishoda zajedničkih inicijativa na nivou susjedstva u Amsterdamu, Beču i Stokholmu. Projekat je imao za cilj iniciranje procjene i razmjene dobre prakse između tri različita europska grada sa stanovništvom različtih nacionalnih i vjerskih opredjeljenja.

Njihova analiza sugeriše da za razliku od drugih inicijativa, učešće u inicijativi “Coexistence in European Cities” ima veći potencijal da unaprijedi interkultualne odnose između susjeda zajedince . Međunacionalna koegzistencija je dugoročni proces koji se zasniva na zajedničkoj implementaciji aktivnosti uključenih aktera i mreža. Suživot i tolerancija zahtijevaju inicijative lokalne integracije i dugoročnu posvećenost kreatora politike. Stoga, ovaj projekat je stvorio društveni uticaj na različitim nivoima uključujući istraživačku zajednicu, obrazovanje, političare i aktiviste, kao i javnost koja je pokrivena putem nacionalnih medija.

Ulaganje u susjedstvo od strane političara i javnih dionika je važno jer se mirna susjedstva ne događaju slučajno. Da bi se ostvarilo mirno međuetničko susjedstvo, potrebna je dugoročna predanost političara i zajednice, posebno u podršci lokalnim inicijativama i osiguravanju susjedskih prostora, praćenje nuspojava tekućih inicijativa, društvene aktivnosti, političari moraju priznati da je za postizanje takvog susjedstva potrebno vrijeme, ali se ljudima pruži u međuvremenu treba pružiti prilika da se uključe u zajednicu. Rezultati koje Evropska Unija želi da vidi je da se ljudi osjećaju ugodno u svom susjedstvu bez obzira na raznolikost – etničku ili vjersku.

Ovakvi projekti imaju prostora za uspjeh čak i na Balkanu. Provedba ovog projekta na Balkanu bila bi uspješna zbog količine različitih nacionalnosti koje imamo u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Održavanje predavanja i seminara sa otvorenim diskusijama o temi unaprijeđenja međuetničke saradnje i tolerancije na Balkanu bi trebao biti prvi korak ka ostvarivanju cilja međuetničke saradnje. Ovo je i gospodin Ban Ki-moon, kao generalni sekretar UN-a, potvrdio u okviru svog govora, kroz sljedeću rečenicu: “Moramo iskoristiti nastalu situaciju kao priliku da ostvarimo pravedniji, prosperitetniji i održiviji svijet, moramo raditi zajedno na osnovu uzajamnog poštovanja. Odgovorno rukovodstvo na državnom i loklanom nivou može osigurati ostvarenje ovog cilja”.

 

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu