Primjer uspješne energetske zadruge: Hashøj zadruga

Primjer uspješne energetske zadruge: Hashøj zadruga

Usljed strožijih direktiva za zaštitu okoliša, brzom i pametnom reakcijom poljoprivrednika, uz podršku vlade, nastala je Hashøj biogasna zadruga.

Danski poljoprivrednici su 1993. godine bili suočeni s provođenjem strogih regulativa Europske unije, takozvanom Nitratnom direktivom, kojom se nalaže efikasniji način zbrinjavanja i skladištenja gnojiva, sa svrhom smanjenja zagađenja okoliša nitratima. Shodno tome, poljoprivrednici Općine Hashøj odlučili su istražiti isplativost izgradnje biogasnog postrojenja.

Biogas je gas sastavljen od metana (60%), ugljičnog dioksida (38%) i sumporovodika (2%). Proizvodi se procesom razgradnje organskih tvari u uvjetima bez prisustva kisika. Gnojivo životinja se većinski koristi u proizvodnji biogasa, iako energetske biljke daju puno veće prinose, kao i neke vrste otpada, poput kuhinjskog ulja. Proizvedeni biogas se koristi kao zamjena za prirodni gas u procesu kogeneracije, kojim se proizvodi toplotna i električna energija. Pored toga, biogas se može direktno slati u gasovod, ali u tom slučaju se mora pročistiti od ugljičnog dioksida i sumporovodika.

Studija isplativosti je ukazala na potrebnu investiciju od 2 milijuna funti (1993. godine). Financiranje projekata u Danskoj često se vrši prodajom udjela, gdje jedna dionica vrijedi 1.000 kWh/godini i košta otprilike 400 eura. Financijska konstrukcija projekta je zatvorena pozajmicom vlade (23% investicije) i općine Hashøj (71% investicije) dok su poljoprivrednici prikupili ostatak u iznosu od oko 120.000 funti. Razdioba investicije među poljoprivrednicima je utvrđena temeljem broja stoke u njihovom posjedu.

Danas, ova biogasna zadruga proizvodi biogas iz gnojiva tovnih svinja sa 21 lokalne farme i drugog organskog otpada. Proizvedeni biogas preuzima Hashøj Kraftvarmeforsyning – zadruga u vlasništvu 440 korisnika – i napaja njime vlastitu kogeneracijsku jedinicu snage 2 MW, čime proizvodi toplotu za svoje korisnike, električnu energiju predaje u sistem, a zaradu dijele članovi ove biogasne zadruge.

Srodna slika

 

U isto vrijeme, lokalna zajednica općine Hashøj je gradila kogeneracijsku jedinicu s ciljem proizvodnje električne energije i topline za daljinsko grijanje. Ovakav razvoj događaja je jamčio isplativost biogasnog postrojenja, koje bi imalo direktnog kupca za proizvedeni biogas. Trošak izgradnje sistema daljinskog grijanja procijenjen je na 5.5 miliona funti. Financije za projekt su osigurane od strane lokalnih potrošača topline, koji su morali platiti priključenje na novi sistem grijanja općine Hashøj.

Hashøj biogas je zadruga s nadzornim odborom od 5 direktora, koji su ujedno članovi zadruge. Nadzorni odbor se sastaje jednom mjesečno sa upraviteljem zadruge, koji je odgovoran za dnevno funkcioniranje postrojenja. Pored ovih mjesečnih sastanaka, jednom godišnje održava se skupština, kojoj prisustvuju svi članovi. Međutim, tokom čitave godine poljoprivrednici su u stalnom kontaktu sa zadrugom zbog kontinuirane opskrbe biogasnog postrojenja gnojivom.

Gnojivo se prikuplja od poljoprivrednika na dnevnoj bazi (najviše farmi je udaljeno 6 km od postrojenja, dok su sve u krugu od 12 km) u cisternu. Kada se ona isprazni, puni se digestatom (ostacima od procesa proizvodnje biogasa), koji se vraća natrag na farme. Biogas se s druge strane doprema do 2km udaljene kogeneracijske jedinice sistemom gasovoda. Zadrugarski pristup projektu omogućio je pojedinom poljoprivredniku da ujedini vlastite količine gnojiva s onim s drugih farmi, podijeli investicijski
rizik i dobije pristup novom izvoru prihoda. Osim toga, lokalna zajednica dobila je siguran izvor gasa za kogeneracijsku jedinicu, koja je u vlasništvu zadruge Hashøj Kraftvarmeforsyning.

Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu