TIP: Kako ocjenjujete godinu koja je na izmaku, jeste li zadovoljni realiziranim?
Imamović: Blagovremeno smo usvojili budžet grada za narednu godinu.Sumiramo rezultate. Ima dosta projekata koji su završeni, čija je realizacija u toku, ali i koji su završeni. Mi smo počeli sa sanacijom djela sjeverne saobraćajnice od Doma zdravlja Tuze do Skvera sa jednom ozbiljnom sanacijom od 190 hiljada KM. Završili smo sanaciju ceste od raskrsnice kod Tenisa, parkinga i pješačke staze i šetališta u kompleks Slana banja.
Sada smo dobili carstvo pješaka, ali i dovoljno parkirnih mjesta na Tenisu. U toku je dovršetak partera u kompleksu koji ide prema Platou narodnih heroja sa mnogo kvalitetnijm bistama. Kaa je u pitanju centar grada radimo na produžetku Trga slobode. Imat ćemo najveći trg u BiH, ja bih rekao veličanstveni Trg slobode. Kada je riječ o spomeničkoj kulturi vodimo računa o bosanskohercegovačkoj tradiciji, ali i o Titu. Tito je obnovitelj državnosti Bosne i Hercegovine antifašističkom borbom, potom ZAVNOBIH-om i AVNOJ-em. Da nije bilo ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a pitanje je da li bi bilo danas suverene države Bosne i Hercegovine.
TIP: Sad će se neki se pitati šta je sa prigradskim naseljima u Tuzli?
Imamović: Uložili smo mnogo više finansijski u prigradske mjesne zajednice nego u gradske. Devetnaest pojedinačnih sanacija lokalnih puteva gdje su učestvovali i građani, a to su Simin Han, Ljubače, Donja Obodnica, Breške, Dragunja, Solina, Dokanj, vrijedosti od 760 hiljada KM. Sanacija puta u Kovačici vrijednosti 110 hiljada KM. Zatim, devet pojedinačnih projekata lokalnih puetva, Bukinje, Šićki Brod i Husino ukupne vrijednosti 605 hiljada KM. Završna je faza pješačke staze u Bukinju. Završena je sanacija trotoara i pješačkih staza u gradskom području u vijrdnosti od 400 hiljada KM, a sada idemo sa dodatnih 200 hiljada KM. Ukupno realizirani radovi tekućih održavanja puteva na području grada iznose 2,3 miliona KM. Kada je u pitanju ulična rasvjeta imali smo proširenje i gradnju ulične rasvjeta u vrijednosti 205 hiljada KM na području Doknja, Kreke, Lipnice, Par Sela i Gornjih Pasaca, Šićkog Broda, Dobrinje, Bukinja, Gornje Lipnice, Tušnja, Slavinovića, Simin Hana, Sjenjaka, Soline i Ši Sela. Idemo i sa dodatnih 60 hiljada KM početkom 2019. godine. Za održavanje javne rasvjete realizovao je oko 500 hiljada KM. Želim da građani znaju da mi plaćamo struju Elektrodistribuciji Tuzla na godišnjem nivou za javnu rasvjetu 1.5 miliona KM. Imali smo važne projekte u vodosnadbijevanju i gradnji kanalizacije u naselju Pekmezije, zatim vodosnadbijevanje u naselju Mala Solina, kanalizacije u Fočanskoj ulici, ukupne vrijednosti 870 hiljada KM. Radili smo čišćenje i uređenje vodotoka vrijednosti od 130 hiljada KM, a imamo i dodatnih 40 hiljada koje ćemo tek realizirati. Ono što je ključno bilo ove godine su projeti toplifikacije. Tu je utrošeno najviše vremena i novca.
‘Očistiti nebo iznad Tuzle’
TIP: Vi ste kazali da vam je primarni cilj i želja da ‘očistiti nebo’ iznad Tuzli. Kao to misilte uraditi?
Imamović: Mi smo 2001. godine u toplifikaciju uložili preko 30 miliona KM. Tuzla ima najviše stanovnika u BiH na centralnom grijanju. Tu nam niko nije ni blizu u BiH. Mi realizacijom ovih projekat sada imamo oko 60 posto priključenja domaćinstava na centralno grijanje. Nisu nam tu ni blizu Sarajevo, Banja luka i Mostar, ali oni nemaju Termoelektranu Tuzla. Mi imamo termoelektranu koja nema uređaj za odsumporavaje. Mi smo osuđeni na dalji nastavak toplifikacije i priključenja na centralno grijanje.
TIP: Ove godine pripremili ste u budžetu 500 hiljada KM za pilot projekat u ove namjene. O čemu je riječ?
Imamović: U pravu ste. Za pilot projekat energetske efikasnosti pripremili smo 500 hiljada KM. Tu nas jako zanimaju toplotne pumpe koje na tržištu nisu više tako skupe kao što su ranije bile. Recimo, Holandija je prešla na toplotne pumpe ili kao što neki kažu ‘podizače toplote’. Radi se o korištenju temeparure zraka, zemlje ili podzemne vode, i onda se ta temperatura dogrijava do željenog nivoa sobne temperature. Ko ima takvu vrstu grijanja njemu će četiri do pet puta biti jeftiije grijenje nego da je na centralnom grijanju, koje je u Tuzli najjeftinije u BiH. Skoro 10 puta je jeftininije nego loženje na ugalj. Već u januaru ćemo izaći na Gradsko vijeće Tuzla sa tim standardima. Želimo vidjeti kako možemo sa isto para koje trošimo na toplifikaciju učiniti da očistimo nebo iznad Tuzle, da učinimo život ljudima u Tuzli kvalitetnijim, ali i da imaju još jeftinije grijanje. Cilj nam je kako sa isto para da imamo više objekata koji ne lože ugalj ili nešto drugo što truje zrak, a da građanima bude ugodnije i da manje plaćaju račune. To bi mogao biti značajan korak da napravimo nagli zaokret. Da probamo masovno eliministati ložišta uglja u Tuzli. Potrebni su nam zakoni koji će sankcioisati nekoga ko zagađuje ili ga natjerati da se priključi i da ne može ložiti ugalj. Određeni veliki objekti moraju se priključiti na centralno grijanje ili da uvedu toplotnu pumpu. Treba ih onemogućiti da lože i da guše oko sebe sve. Tu nam trebaju zakoni i više ekoloških inspektora. Ili da se zakonom nama vrate ekološki inspektori. Imamo zeleni val u saobraćaju, a u 2019. godini ćemo praviti nekoliko rondoa i kružnih tokova. Očekujemo da se zakonima zabrani starim vozilima da saobraćaju jer prave oblake ugljen-monoksida. Kada neki stari autobus prođe kroz Tuzlu iza njega su oblaci dima.
TIP: Tu je i Termoelektrana Tuzla?
Imamović: Najveći aerozagađivač u Tuzli je Termoelektrana Tuzla. Važno nam je da zagovaramo da krenu ljudi raditi po zakonu i da ugrade uređaj za odsumporavanje. Imaju nalog od Europske energetske zajednice i prijeti im zabrana rada, što bi bilo jako opasno za energetski sistem Bosne i Hercegovine. Na duši imaju građane Tuzle i Kaknja. Tražimo da se napokon ugrade uređaji za odsumporavanje u Termoelektranu Tuzla. Oni godišnje spale blizu 4 miliona tona uglja, a domaćinstva u Tuzli oko 250 hiljada tona uglja. Mi ćemo sa naše strane uraditi sve da bude što manje individualnih ložišta koje zagađuju zrak. Za toplotne pumpe ćemo građanima davati poticaje. To ćete vidjeti vrlo brzo u prvom mjesecu naredne godine koji će biti kreiteriji.
TIP: Nedavno je usvojen budžet Tuzle u iznosu od oko 65 mliona KM. U šta će najviše biti utrošeno finansijskih sredstava?
Imamović: Najviše novca će biti utrošeno u gradnju komunalnih objekata. Tu su naše socijalne mjera i podrška zapošljavanju. Ulažemo u društvene djelatnosti, u kuturu i sport. Povećali smo izdvajanja za Sportsko društvo Sloboda. Iduća godina je godina sporta u Tuzli, jer ćemo nizom manifestacija obilježiti 100 godina Sportskog društva Sloboda. Nadam se da će svoje ulaganje u sport povećati i Tuzlanski kanton. To je jedno od mojih očekivanja od nove kantonalne vlade.
Pravci razvoja
TIP: U kojem pravcu će se Tuzla razvijati u narednom periodu?
Imamović: Tuzla zadržava započete pravce razvoja. Mi smo imali tačku preokreta 2003. godine. Prvi preokret smo napravili kada smo rekli da želimo ljetni turizam u gradu, što je tada bilo u domenu naučne fantastike. Sada je turistima teško naći praznu sobu za prespavati u Tuzli. Napravili smo Soni trg, i Arheološki park da imamo gostima šta pokazati. Zatim smo uredili Slanu banju. Nakon 70 godina riješili smo problem redukacija vode u gradu. 2008 godine idemo na drugo jezero i vodopade. 2009. godine izgradili smo Trg slobode. Tuzla je ranije imala najgore razvijenu trgovinu u BiH, sve ste morali ići negdje drugo da kupujete. Naša sreća je da je iznikla firma Bingo koja je postala najmoćnija trgovinska firma u BiH, ali i šire. Najmoćnija domaća trgovinska firma. To su ljudi čija je sudbina vezana za Tuzlu i BiH, što je isto jedna vrijednost. Sve više razvijamo turizam u gradu. Imali smo onu kosu grbavu cestu, dižemo kredit i ulažemo veliki novac da popravimo sjevernu saobraćajnicu. Uređujemo kompleks Slana banja i povezujemo ih sa bijelim i smeđim mostom sa gradskim parkom kojeg smo doveli na najveći mogući nivo. Tu je spomenik Prvom bosanskom kralju Tvrtku. Mi u Tuzli napokon imamo šta pokazati.
Dvije grane koje su se razvile, a koje su bile potpuno nerazvijene, su turizam, zahvaljajući mojim saradnicima i meni, tu mislim na slana jezera, trgove itd. i trgovina, zahvaljujući menadžmentu kompanije Bingo, tj, vlasniku Senadu Džambiću. Mi sa Norvežanima radimo Tehnoološki park i uvodimo proizvodnju softvera. Tu smo prvaci u BiH. Potpuno se nova industrija razvija, proizvodnja softvera. Sada idemo u novu fazu širenja BIT Centra. Elektrotehnički fakultet u Tuzli ne može da proizvede informatičara koliko treba BIT Centru, našem javnom preduzeću. Otvorili smo Turističku zajednicu Tuzla. Ona nam je trebala da bi mogli ostvariti pare koje od turizma zaradimo, a Kanton dijeli. Želimo da mi dobijemo 70 posto novca od turima jer je Tuzla glavna ljetna turistička destinacija. Zatim imamo razvoj i ekspanziju Međunarodnog aerodroma Tuzla i mi postajemo prava turistička destinacija.
Imali smo problem zimi. Već smo prošle godine poprilično uspjeli da oživimo grad zimi. Ove godine smo to sve digli na jedan viši nivo. Ovo što se događa na Trgu slobode, to poduzetnici plaćaju. Crvenu jabuku nije grad platio, nego poduzetnici koji su tamo postavili kućice. Niske cijene smo stavili da im damo poticaj.Da postavite onu jednu kućicu to košta 300 KM za mjesec dana. Taj novac ide u budžet. Mora nešto da se plati, da se zna neki red. Privatnici su našli svoj interes u tome. To je ujedno i ‘nabačena lopta’ ugostiteljima koji su oko Trga slobode. Ako se to bude dalje širilo, tu je i Soni trg, Korzo itd. Neka se širi. Ove godine imamo Plavi orkestar koji će zabavljati građane na trgu. Pa da vidimo sada u kom gradu je moćnija proslava Nove godine. Mnogi nam se javljaju da će doći u Tuzlu na trg da proslave Novu godinu. Tu imamo punjenje hotela, hostela, građani iznajmljuju stan na dan itd. Zarađuju ugostiteljski objekti, trgovci…Svi imaju koristi. Sada se u Tuzli ima šta da se vidi i u zimskim danima. Naš pravac razvoja je da se razvija sve što je proizvodnja. Da li su to softveri, hrana, metaloprerađivačka proizvodnja, prodaja usluge, ili turizam kao izvoz, nama je podjednako važno, jer mi razvijamo sve pravce. Da bi smo nastavili razvijati se u svim pravcima nama od viših nivoa vlasti treba ravnopravniji raspored para od cesta. Nama napokon treba Y krak. Hoćemo brzu cestu Žepče-Tuzla-Brčko-Orašje i uređaj za odsumporavanje na Termoelektrani Tuzla. To su pravci kojim ide Tuzla.
TIP: Kako se nositi sa problemom odlaska mladih?
Imamović: Kada ‘vozimo’ pravcima razvoja, o kojima sam govorio, moramo imati u vidu da smo sve stariji i da nam mladi odlaze. Moramo uticasti na one koji su nadležni za obrazovanje da prilagode programe srednjih škola i fakulteta tržištu radne snage. Da se napokon sistem obrazovanja počne baviti odgojem. Da pomogne djeci da izrastu dovoljno jaki da mogu podnijeti tržište rada i život. Veliki problem nam predstoji jer smo sve stariji građani i potrebna nam je tuđa njega. To je ono čemu ću ja posebno da se posvetim u 2019. godini. Imamo mi Dom penzionera, ali moramo razvijati projekte koji se tiču tuđe njege. Moramo povećavati te kapcitete. Moramo brinuti o onima koji su nas rodili. Na to ćemo maksimalnu pažnju posvetiti. Moramo se posvetiti i donošenju novca. Upravo smo osvojili jedan međunarodni projekat od 150 hiljada eura zajedno sa jednom općinom iz Srbije. Radi se o projektu za turizam i kulturno-historijsko naslijeđe. Insistirali smo kod Vlade FBiH da škola za djecu sa oštećenim sluhom dobije 40 hiljada KM i riješi problem mokrih čvorova koji su oštećeni u poplavi. Kada je u pitanju odlazak mladih, to je problem sa kojim se susreću sve sredine. Radimo sve kako bi stvorili uslove za što više radnih mjesta. Vlada mora naći način da poslodavcima izađe u susret, kako bi im ostavili prostor da radnicima povećaju plate. Jedan od osnovnih razloga odlaska ljudi su male plate. Ljudi zaista imaju male plate. Plate trebaju da budu veće. Mislim da treba donijeti Zakon o minimalnoj plati, ali prije toga treba smanjiti namete na platu. Dakle, to nije samo podrška privatnom sektoru, nego i javnom sektoru. Svakome onome ko je poslodavac. Najvažnije je da se zadrže mladi u državi. Sve projekte koje radimo u Tuzli u cilju su boljeg i ugodnijeg života građana svih generacija. Ima građana koji imaju dobre plate, ali ipak odlaze.
‘Skupo umrijeti’
TIP: Sve je skuplje umrijeti. Kada će Tuzla dobiti gradsko groblje?
Imamović: Jedan od top prioriteta u narednoj godini je gradsko groblje. Previsoke su cijene kod sahranjivanja umrlih građana. Već smo započeli određene zemljane radove. Ali još ne govorimo o tome dok se ne primaknemo činu dizanja kredita JKP Komemorativni centar Tuzla, davanja garancije sa naše strane, a onda ide ubrzani tempo rada. To će biti jedan od top priroriteta.
‘Lisice u Beču’
TIP: Jeste li pročitali da Beč, koji je više puta proglašen kao jedan od najboljih i najudobnijih gradova za život, ima problem sa lisicama. Šta bi bilo kada bi se lisice sutra pojavile u Tuzli?
Imamović: Ne postoji ništa složenije nego upravljati gradom. U gradu imate sve vrste nadležnosti. To da se pojavilo u Tuzli, to bi neki ovdje digli na toliki nivo da bi to bila čitava tarapana. Svakog ljeta kod nas neki proglase invaziju zmija. Pitaju me šta ćete ako nekoga ugrize zmija? Ja kažem još nikoga u gradu nije ujela zmija. Niko nije prijavio, a imaju i dovoljne količine seruma. A oni mene pitaju, a šta ćete ako ipak nekoga neka zmija ugrize u Tuzli? Neće svanuti dan a da će biti riješeni svi naši komunalni problemi. Nama niko ne vjeruje kako sa ovoliko malo para pokrijemo sve oblasti života i rada u gradu. Naš budžet grada je oko 30 miliona eura, dok je budžet grada Linz u Austriji, koji ima samo 20 hiljada stanovnika više od Tuzle, iznosi 950 miliona eura. Vidite koja je to razlika, a imamo približan broj stanovnika. Moramo iste probleme rješavati koji i oni rješavaju. Kada gradonačelnici i načelnici iz Federacije BiH razgovaramo sa kolegama iz RS-a, oni čak oni ne mogu da skontaju kako mi možemo sa ovako malo para. Mi u Federaciji BiH imamo kantone. Iz PDV-a primimo 8,5 posto, a u RS-u, jer nemaju kantona, prime tri puta više. U Hrvatskoj prime oko 30 posto. Evropski prosjek je 35 posto. Što je zemlja razvijenija sve je veće izdvajanje za lokalne zajednice.
TIP: Koliki bi bio budžet Tuzle da nema Tuzlanskog kantona?
Imamović: Otprilike bi bio jedno 200 miliona KM.
TIP: Kako bi Tuzla izgledala za 10 godina sa budžetom od 200 miliona KM godišnje?
Imamović: Mnogi bi izgledali kao žrtve skrivene kamere. Možete li samo misliti šta bi smo moj tim i ja uradile za te pare. Sve što sada radimo, radimo na rate. Kad skupimo pare, radimo na rate. Svašta bi se moglo uraditi i za mlade, ali i za stare. Međutim, ja nisam odustao od cilja da Tuzla bude najljepši i za život najudobniji grad.
Politika
TIP: Kako gledate na formiranje vlasti u TK? U javnosti se posljednjih dana spominje i vaše ime kao mogućeg mandatara nove vlade?
Imamović: Ja mislim da sam ja po tom pitanju bio posve jasan. Kada su sastavljane liste unutar SDP-a prošle godine ja sam svima dao do znanja da me ne zanima pozicija za bilo koju fukciju u državi, Federaciji BiH i Tuzlanskom kantonu. Ja sam se 2016. godine ponudio građanima Tuzle, oni su me izabrali i preuzeo sam obavezu prema njima da vodim grad četiri godine. Kako da ja sad pobjegnem nakon dvije godine? Ja bih onda stvorio stanje političke krize u Tuzli, jer moraju onda biti raspisani vanredni izbori. Ja sam zadnji čovjek koji bi izazvao krizu u Tuzli. Jesam li ja ovdje da stvaran nered ili red? Ja sam se obavezao građnima. Imam ugovor sa velikim brojem ljudi jer 25 hiljada glasova sam ja dobio u Tuzli. Za mene je nastavak pravaca razvoja Tuzle svetinja. Iz tih razloga ništa od toga ne dolazi u obzir. Ja slijedim zakone i volju građana Tuzle. Ja sam saopštio kakva je volja građana Tuzle. Građani Tuzle su svoju voljiu pokazali na izborima. Preko 51 posto su glasaali za SDP, DF i Našu stranku. Građani Tuzle žele vlast u kome bi osnova bila ‘Bh. blok’. Građani su pokazali i skime ne žele da se pravi vlast. Naime, 92 posto građana Tuzle nije glasalo za PDA, a skoro 90 posto građana nije glasalo za SDA. Ja sam ovlašteni predstavnik građana Tuzle. Ja zastupam građane Tuzle. Zastupam i one koji su glasali za mene, ali i one koji nisu. U svojstvu gradonačelnika Tuzle, a ne partijskog fukcionera, ja sam javno rekao da su građani Tuzle na izborima rekli da ne žele PDA i SDA, a da žele SDP, DF, Našu stranku i one skim se oni udruže do formiranja potrebne većine. Ja sam samo u tom svojstvu istupio. Odgovornost za formiranje vlasti u TK nije na meni, nego na nosiocima najodgovornijih funkcija u SDP-u BiH. Prije svega mislim tu na predsjednika Nikšića, a onda ovdje i na predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Tuzla. Nije me niko pitao hoćeš li ti biti premijer, jer znaju da neću. Tu je sve jasno. Kada je u pitanju formiranje vlasti u TK, ja se nadam da će ‘Bh. blok’ moći sastaviti novu vladu i da će u njoj biti kvalitetni ljudi. Nije lako biti premijer i ministar u kantonalnoj vladi. Ja se nadam da će to biti ljudi koji će moći da izvrše obaveze koje se od njih očekuju. Ako to bude vlada koja će biti kooperativna, da im možemo da iznesemo svoje ideje i da pomognemo njihovoj realizaciji, ja sam im kao gradonačelnik Tuzle na raspolaganju.
TIP: Hoćete li se ponuditi građanima Tuzle i za dvije godine?
Imamović: To je veoma preuranjeno pitanje.
TIP: Vaša novogodišnja poruka građanima Tuzle?
Imamović: Ja građanima Tuzle želim sve najbolje u 2019. godini. Želim svakom pojedinačno, ali i svima nama zajedno, da nova 2019. godina bude bolja od 2018. godine.
Recent Comments