Čini se da politička elita i struka nemaju dileme kojim putem se mora ići, što se najbolje ocrtava u riječima Ešefa Husića, generalnog direktora Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koji kaže da je bolje prilagoditi se vremenu nego dozvoliti da vas pregazi.
Preuzeto: Balkan Green Energy News
Sa gospodinom Husićem smo razgovarali na Jahorini, gde je bio jedan od učesnika regionalne radionice u okviru projekta REPCONS. Projekat se bavi temom energetske tranzcije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji i okuplja vodeće stručnjake u oblasti energetike.
Crna Gora je prva u regionu usvojila zakon o klimatskim promjenama. Šta očekujete od ovog propisa?
Ideja Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena je da se uspostavi mehanizam ograničavanja emisija gasova sa efektom staklene baštem (GHG emisije) temeljom međunarodnih obaveza Crne Gore u vezi sa Pariskim sporazumom kao uslov da do 2030. naša država smanji ove emisije i dati doprinos smanjenju globalnog rasta temperature u okvirima 1,5 stepena Celzijusa odnosno ne više od dva stepena.
Ideja Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena je da se uspostavi mehanizam ograničavanja GHG emisija
Druga obaveza je da se uvede sistem monitoringa, verifikacije i izveštavanja o emisijama (MRV sistem) čime ćemo na kredibilan način ispunjavati obaveze izvještavanja o emisijama GHG Sekretarijata Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama.
Zakon, takođe, predviđa uvođenje nacionalnog sistema za trgovanje emisijama, kojim će se obezbijediti i sektorska podjela napora za smanjenje emisija, koje su izvan ovog sistema. Uspostava nacionalnog sistema je preteča ulaska u Sistem trgovanja emisijama EU (EU ETS) i predstavlja uspostavljanje tržišta emisijama.
Zakonom je predviđena izrada dugoročne strategije niskokarbonskog razvoja sa dostizanjem nultih GHG emisija do 2050.
Ovaj Zakon je Crna Gora prva donijela u regionu, čak i prije nekih članica EU.
Zakonom je kvalitetnije uređeno i pitanje upotrebe supstanci, koje oštećuju ozonski omotač i fluorisanih gasova. Veoma je bitno istaći da je ovim propisom predviđena izrada dugoročne strategije niskokarbonskog razvoja sa dostizanjem nultih GHG emisija do 2050.
Da li je bilo otpora od strane kompanija s obzirom da uvođenje ovog sistema za njih znači i dodatne troškove?
Nakon što je donijet Zakon usvojena je Uredba o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte. Ovom uredbom smo uveli nacionalni sistem trgovanja emisijama, u kojem su Željezara Nikšić, Rudnik uglja Pljevlja i Kombinat aluminijuma Podgorica.
Trgovanje emisijama je nešto što je zahtjev vremena i stvar obaveznosti
Ne očekujemo otpore, ali jednostavno više nije pitanje da li neko to prihvata dobrovoljno, da li reaguje ili možda ovo ne podržava, jer je riječ o nečemu što je zahtjev vremena i stvar obaveznosti, i u tom pravcu se mora ići.
Država mora da zatvori Poglavlje 27, a uslov da to uradi je smanjenje emisija
Država mora da zatvori Poglavlje 27, a uslov da to uradi je smanjenje emisija i ispunjavanje međunarodne obaveze, a to je smanjenje emisija za 30 posto do 2030. u odnosu na referentnu 1990.
Profitiraće oni koji budu prije krenuli sa smanjenjem emisija, jer ovaj nacionalni ETS sistem je upravo uveden sa ciljem ekonomske motivacije, što će u konačnosti omogućiti održivu proizvodnju koja mora pratiti zahtjevne i oštre ekološke standarde EU. Time se prilagođavamo onome što nas čeka sutra, jer smo svi upućeni na EU, na tom putu nema alternative.
Postoje i prelazni periodi za uvođenje ETS sistema?
Postoje besplatne emisione jedinice i one koje će biti predmet trgovine. Period prilagodbe će trajati pet godina jer mi računamo da po sadašnjem mehanizmu Evropske agencije za zaštitu životne sredine, koja prati funkcionisanje EU ETS-a, nećemo mu moći pristupiti prije 2025, neovisno bili članovi EU ili ne.
EU ETS sistemu nećemo moći pristupiti prije 2025, neovisno bili članovi EU ili ne
Ovim sistemom se postupno ograničavaju emisije u periodu od pet godina, godišnjim smanjivanjem dodjele besplatnih emisija čime se podstiče trgovanje emisijama po principu: više emituješ više i plaćaš.
Operateri imaju mogućnost da kao polaznu tačku za nivo svojih emisija odaberu emisije iz izveštaj za period 2013-2015. ili 2015-2017. A, onda će to da se obara, sve do 2030, s tim što će do 2025. oko dve trećine emisionih jedinica oni dobijati besplatno, a ostalo će plaćati. Poslije toga će se taj besplatni dio smanjivati.
Čak i kada se usvoje propisi koji su u rangu onih u EU, zemlje regiona imaju problem da ih sprovedu odnosno da na verodostajan način utvrde kakvi su efekti. I taj problem je riješen novim Zakonom?
Tako je. Možete govoriti da ste smanjili emisije za toliko i toliko, ali, prema Zakonu koji smo usvojili, to će se morati i kredibilno dokazati angažovanjem institucije – koja je licencirana kod Evropske agencije za zaštitu životne sredine.
Ta institucija će verifikovati podatke koje pripremi neka naša nacionalna institucija. Nijedan od operatera neće moći da olako barata sa ciframa, i sa smanjenjem nivoa emisija, jer će sve prolaziti provjeru kao da je riječ o državi u EU.
Nedavno ste izjavili da su obilne kiše, snažni vjetrovi, veće prosječne temperature, požari, nešto što će Crna Gora trpjeti u budućnosti. Da li su građani, ali i donosioci odluka svjesni da posljedice klimatskih promjena već sada osjećamo?
Crna Gora i zemlje naše regije pripadaju Jugoistočnoj Evropi, regiji koji je po svim pokazateljima najviše pogođena klimatskim promjenama. To nije samo povećanje srednjih godišnjih temperatura, već i ekstremne suše, neujednačene padavine, sušenje šuma, dezertifikacija zemljišta, uticaj povišenih temperatura na zdravlje ljudi, na bioraznolikost, poljoprivredu…
Zemlje Zapadnog Balkana su mali emiteri štetnih gasova, ali osjećamo posljedice klimatskih promjena koje su najvećim dijelom izazavale razvijene zemlje
Suočavamo se sa sa ozbiljnim negativnim efektima klimatskih promjena zbog čega moramo promijeniti modele ponašanja i individualno i kolektivno, i prihvatiti nove načine rada – kako gradimo, kako energiju trošimo, kako se ponašamo u poljoprivredi, kako organizujemo transport.
U klimatskim promjenama ne bi trebalo da bude one suhoparne, ružne, balkanske politike
Zemlje Zapadnog Balkana su mali emiteri štetnih gasova, na nivou statističke greške, ali osjećamo posledice klimatskih promjena, koje su najvećim dijelom izazavale razvijene industrijske zemlje.
Postoji potreba da ove zemlje ujedine i naprave jednu strategiju nastupa prema finansijskim institucijama u ovoj oblasti. Novca ima, pitanje je umijemo li do njega da dođemo.
Jedan od najvažnijih ciljeva projekta REPCONS je da se više čuje riječ struke u procesima odlučivanja i kreiranju politika. Koliko je to važno?
Izuzetno je važno. Samo se plašim da struka malo dolazi do političara jer oni imaju svoju priču, agendu, i ovo se njih dotiče tek kada im na to skrene pažnju neko sa strane. Tada dolazimo u situaciju da nam oni govore šta je nama radit po onome što je naš interes. To bi zaista trebalo izbjeći, to nam zaista ne treba.
U klimatskim promjenama ne bi trebalo da bude one suhoparne, ružne, balkanske politike, morala bi da postoji politika koja bi sve nas trebalo da objedini s ciljem da obezbijedimo kvalitetna rješenja koja će omogućiti dobrobit za svakog građanina regiona.
Recent Comments