U svojim prvim nacrtima NEKP-ova neke zemlje su već postavile prijeko potrebne ciljeve ukidanja upotrebe uglja u elektroenergetskom sektoru najkasnije do 2030. godine.
Ali, sedam članica EU ipak planira da koristi ugalj i poslije 2030: Bugarska, Hrvatska, Njemačka, Poljska, Rumunija, Slovenija i Češka, navodi se u izveštaju.
Preuzeto: Balkan Green Energy News
Poboljšanja planova nedovoljna su da se izazove energetska tranzicija koja bi donijela ostvarenje cilja Pariskog sporazuma
Izveštaj Pave the Way for Increased Climate Ambition: Opportunities and gaps in the final National Energy and Climate Plans za svaku od 15 zemalja donosi analizu prijedloga i finalne verzije NEKP-a, kao i prednosti koje bi mogle da iskoriste i nedostatke koje imaju.
Brojne zemlje su poboljšale svoje planove, ali to nije dovoljno da se sprovede energetska tranzicija potrebna za dostizanje dugoročnog cilja Pariskog sporazuma, navela je nevladina organizacija CAN Europe.
U narednim mjesecima očekuje se da Europska komisija da prezentuje konačnu ocjenu NEKP-ova članica EU.
Inače, ovi planovi su ključni dio paketa Čista energija za sve Evropljane koji je usvojila Evropska komisija kako bi se dostigli klimatski ciljevi do 2030.
Hrvatska: Nema mjera za smanjenje upotrebe uglja do 2030.
Hrvatsk i finalni NEKP ne predviđa mjere za smanjenje upotrebe uglja do 2030, iako energetska strategija zemlje ne predviđa korištenje uglja u proizvodnji električne energije poslije 2035. Ova dva plana moraju biti usklađena uzimajući u obzir mjere za postupno ukidanje upotrebe uglja, koje moraju biti navedene u NEKP-u, čak i ako se postepeno ukidanje upotrebe uglja planira tek nakon 2030.
Rumunija: Rizik potpune zavisnosti od gasa
Rumunija planira da zadrži skoro 2 GW instalisanog kapaciteta u elektranama na ugalj najmanje do 2030. i da upotrebljava prirodni gas u značajnoj mjeri kao prelazno gorivo do dekarbonizovanja sektora energetike, što stvara rizik da postane potpuno zavisna od gasne infrastrukture.
Slovenija: Upotreba uglja do 2050.
Slovenija predviđa upotrebu uglja za proizvodnju električne energije do 2050. i razmatra ulaganja u tehnologiju zahvatanja i skladištenja ugljenika (CCS). Predviđeno je i postepeno ukidanje upotrebe domaćeg i uvoznog uglja u energetske svrhe s ciljem smanjenja za najmanje 30% do 2030. Umjesto da se postavi jasan rok za zatvaranje elektrana na ugalj, Slovenija će 2021. donijeti odluku o postupnom napuštanju uglja, navodi se u izveštaju.
Grčka: Gas glavna zamjena za lignit
Iako finalni grčki NEKP predviđa zatvaranje elektrana na lignit do 2023. i potpuni prestanak upotrebe do 2028, električna energija koju je trebalo da do 2030. proizvede lignit zamenjuje se uglavnom gasom, koji je fosilno gorivo, a u mnogo manjoj mjeri obnovljivim izvorima energije. Zato finalni NEKP uključuje veliko povećanje kapaciteta elektrana na gas u poređenju sa prvobitnim prijedlogom. Od 9,1 TWh električne energije iz lignita, koji se neće više koristiti, 8 TWh će biti zamijenjeno gasom.
Recent Comments