Glavni grad Austrije se posljednjih nekoliko godina bori sa neuobičajno visokim ljetnim temperaturama i zbog klimatskih promjena ima znatno više vrućih dana sa temperaturom iznad 30 stepeni.
Uz mnogobrojne mjere za hlađenje gradskih toplinskih otoka, ekološki prihvatljiva klimatizacija je postala imperativ. Stručnjaci predviđaju da će za oko 20 godina biti potrebno isto toliko energije za hlađenje kao i za grijanje. Bečko preduzeće za snabdijevanje energijom “Wien Energie” koristi od 2007. godine daljinsko hlađenje i masovno povećava kapacitet hlađenja – sa godišnjom stopom rasta od 10 do 15 posto. Korištenjem otpadne toplote za pogon rashladnika “uštedi” se oko 50 posto ugljen-dioksida (CO2) u odnosu na konvencionalne sisteme klimatizacije.
U Beču trenutno postoji 16 postrojenja za daljinsko hlađenje. “Wien Energie” snabdijeva potrošače širom grada preko mreže daljinskog hlađenja dužine više od 12 kilometara sa ukupnim rashladnim kapacitetom od oko 130 megavata (MW). To odgovara kapacitetu hlađenja 1,3 miliona hladnjaka i površini od preko 2.500.000 m² klimatizovanog poslovnog prostora ili 250 nogometnih igrališta.
“Trenutno snadbijevamo velike korisnike kao što su bolnice, Univerzitet u Beču ili hoteli. Međutim, naporno radimo kako bismo u budućnosti mogli ponuditi ovu tehnologiju i privatnim korisnicima. U narednih pet godina uložit ćemo oko 65 miliona eura za proširenje daljinskog hlađenja”, rekao je direktor preduzeća “Wien Energie”, Michael Strebl.
Recent Comments