Dodatna zagađenja zraka u Sarajevu: Trećina domaćinstava zbog cijene odustaju od korištenja plina

Grejna sezona u Sarajevu je u punom jeku i već sada daje naznake da je značajno drugačija od prethodnih. Osnovno obilježje ove sezone jeste značajno povećanje upotrebe čvrstih goriva, a smanjenje upotrebe plina za grijanje u sarajevskim domaćinstvima.

Telefonsko istraživanje koje je Energis proveo u oktobru 2013.
godine, ispitivalo je korisnike privatnih stambenih objekata (kuće) u padinskim
naseljima općina Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo, o vrsti energenta i
sistemu grijanja koji koriste. Ova grupa je izabrana jer korisnici stambenih
kuća imaju veću mogućnost da mijenjaju sistem grijanja, za razliku od korisnika
stanova u stambenim zgradama. Istraživanje je pokazalo da plin i pored komfora
koji pruža, nema primat među ovom ciljnom grupom. Najveći udio imaju čvrsta
goriva (ugalj i ogrevno drvo) sa 48,3%, dok udio plina iznosi 43,1%. Međutim,
ono što je posebno interesantno jeste da je čak 30,20% ispitanika promjenilo
energent, te je prestalo koristiti plin kao primarni energent za grijanje. Istraživanje
pokazuje da su ispitanici, koji su prestali korisititi plin, počeli koristiti
čvrsto gorivo (85,70%) i da se taj trend prelaska sa plina na drugi energent
ubrzava. Tako je 62,90% ispitanika prešlo sa plina na čvrsto gorivo u posljednje
tri godine.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, u naredne tri godine udio plina, kao
energenta za grijanje, u padinskim naseljima navedenih općina grada Sarajeva može
pasti ispod 20%. Ovaj pokazatelj ima niz posljedica od kojeg je najvažnije
povećanje zagađenja zraka u Sarajevu zbog korištenja energenata koji emituju
više štentih gasova (ugalj lošeg kvaliteta) od plina. Iako je situacija
zabrinjavajuća, pretpostavke su da zagađenje zraka neće doseći nivoe iz 60tih
godina prošlog vijeka, jer se veliki dio sambenog fonda u Sarajevu i dalje
grije na plin, a potencijalne alternative za taj stambeni fond predstavljaju
energenti koji ne doprinose većem zagađenju (električna energija i peleti za
grijanje stanova). Iz ove analize se može zaključiti da će, zbog trenda
prestanka korištenja plina, Sarajevogas imati problem sa servisiranjem dugova i
zaduživanja; manja potrošnja znači i manje novca na raspolaganju. Postavlja se
pitanje da li u ovom javnom preduzeću vode računa o ovim tržišnim trendovima.

Kada su pitani za razloge prelaska sa plina na čvrsto gorivo gotovo
svi ispitanici su odgovorili da je osnovni razlog visoka cijena. Indikativno je
da je kao značajan faktor naveden loš kvalitet isporučenog plina (niska
kalorična vrijednost), dok je određeni broj ispitanika (12,30%) naveo
nesigurnost snadbjevanja kao jedan od razloga prelaska na čvrsta goriva.

Dalji dokaz da se trend prelaska sa plina na druge energente
ubrzava daje pokazatelj da 46% ispitanika koji još uvijek koriste plin planira
preći na drugi energent i to prvenstveno na čvrsto gorivo (56,50%), električnu
energiju (21,70%) i pelete (17,40%). Značajan broj ovih ispitanika planira
preći sa plina na drugi energent još u ovoj godini (21,70%), dok je velika
većina odgovorila da to uraditi u narednoj godini (52,20%). Ova grupa
ispitanika kao razloge za prelazak navode identične razloge kao i grupa
ispitanika koja je napustila plin i prešla na drugi energent.