ENERGETSKA TRANZICIJA – 3D matrica je ključ da se prate trendovi
Autor: Prof. dr Nikola Rajaković, Elektrotehnički fakultet (ETF), Univerzitet u Beogradu
Izvor: Balkan Green Energy News
Ovakav pojednostavljen šematizovan koncept pruža mogućnost da se složeni procesi objasne na lakši način, piše Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
I Dekarbonizacija
Dekarbonizacija se odnosi prije svega na prelazak na obnovljive izvore energije, ali je u njenoj primjeni jedan od strateških pravaca promjena na strani potrošnje. To je zbog toga što se bez prelaska na električni transport (e-mobilnost ili e-mobility) i bez prelaska sektora grijanja na toplotne pumpe i obnovljive izvore, ne može zadatak dekarbonizacije uspješno uraditi.
Cijeli koncept na strani potrošnje se svodi na to da se sva potrošnja elektrificira!
Slično je i kod industrijskog sektora. I u njemu je zadatak da se elektrifikacija uradi u maksimalnom obimu.
II Decentralizacija
Decentralizacija se odnosi na sektor proizvodnje električne energije iz malih geografski raspodijeljenih obnovljivih izvora energije. Prije svega se misli na fotonaponske panele na krovovima, parkiralištima,…
Demokratizacija sektora predstavlja i demonopolizaciju velikih energetskih giganata
Decentralizacija (distribuirana proizvodnja) unosi i elemente demokratizacije u sektor u smislu demonopolizacije velikih energetskih giganata. S druge strane istovremeno sa decentralizovanom proizvodnjom ostaje nezamenjiv centralizovani način proizvodnje električne energije (koji je baziran na ekonomiji obima koja kaže da 1 kWh proizveden u agregatu velike snage od nekoliko stotina MW je značajno jeftiniji od 1 kWh proizvedenog u agregatima za red veličine manje snage)!
III Digitalizacija
Digitalizacija, odnosno širi koncept uvođenja pametnih mreža ili pametne infrastrukture, je conditio sine qua non energetske tranzicije. Prva karika u digitalizaciji mreža je bilo pametno brojilo, a danas nizvodno od brojila imaju se pametni uređaji i kućni aparati opremljeni IP (Internet Protocol) adresama koji učestvuju u odzivu potrošnje (proširena verzija interneta stvari), a uzvodno od brojila na nivou transformatorskih stanica i postrojenja koncentratori, senzori,… a sve sa zadatkom nadzora i automatizacije elektroenergetske mreže.
Conditio sine qua non energetske tranzicije
Pripadajući softver omogućava aplikacije tehničko-tehnološke prirode, ali i komercijalne i ostale primjene. Dvosmjerne komunikacije su pretpostavka pametne mreže i u osnovi se mogu kod pametne infrastrukture pratiti dvije mreže: konvencionalna energetska i superponirana komunikaciona mreža.
Odziv potrošnje ili promjena modela upravljanja potrošnjom
U procesu energetske tranzicije posebno postaje važan segment odziva potrošnje kroz aktivan doprinos svakog kupca upravljanju potrošnjom. Upravljanje potrošnjom je u prethodnim decenijama bilo realizovano kao koncept baziran na upravljačkim signalima iz nadređenog centra kod kojih je kupac bio pasivan.
Otvara se nova inovativna oblast sa pitanjima kao što je: kako da vozač električnog automobila na najelegantniji način pronađe zeleni kilovat sat
Kao što je već istaknuto, u strukturi potrošnje električne energije značajan deo pripadaće razvijenom električnom transportu.
Tu se otvara nova inovativna oblast sa pitanjima: kako da budući vozač električnog automobila na najelegantniji način pronađe zeleni kilovat sat za punjenje baterija, kako da to uradi efikasno i ekonomično, a iza toga stoje pitanja o uticaju punjača na električnu mrežu i pitanja o njenoj robustnosti, zatim pitanja o punionicama, o optimizaciji redoslijeda punjenja baterija, o korišćenju baterija kao izvora električne energije u satima kad je to sistemu najpotrebnije…
Tržište
Aktuelno pitanje je svakako i dalji razvoj tržišta električne energije koje mora da uvažava elektroenergetske sisteme sa jako velikim udjelom proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Dosadašnji pristup tržištu je većim djelom bio baziran na principu korektne valorizacije cijena goriva u termoelektranama, odnosno visine varijabilnih troškova. Ostaje otvoreno pitanje cijene marginalnog kilovat sata kada se ima sistem sa 100% proizvodnjom iz obnovljivih.
Da li je to samo tržište kapaciteta ili je vjerovatnije da i strana potrošnje diktira cijenu marginalnog kilovat sata?
Search
– oglasi –
Recent Posts
- 3.000 Nexbike bicikala za Beč
- Zvanično predstavljen projekat prekogranične saradnje – ENHANCE
- Beč ispituje novo gorivo – Bio-Etanol čista zamjena za dizel
- Beč: 200.000 pčela na krovu studentskog doma
- Poziv malim i srednjim preduzećima drvne, prehrambene i metaloprerađivačke industrije za učešće u projektu „Podrška za unapređenje konkuretnosti i zapošljavanja – ENHANCE“
Recent Comments