Jezero najpoželjnija varijanta za otpad iz TE, ali pitaju se nešto i stanovnici

Jezero Kop Šićki Brod formiralo se zadnjih 30 godina od podzemnih voda i nalaze se na istoimenom kopu za kojeg Rudnici Kreka imaju okolinsku dozvolu da raspolažu sa 300 ha rekultivisanog zemljišta. Od toga Lukavcu pripada 250, a Tuzli 50 ha.

“Nikada nijedan dokument sa ovog prostora iz ovih mjesnih zajednica, i iz Grada Tuzla i Grada Lukavca, nije potpisan da je neko dozvolio da se na ovom prostoru pravi šljačište. To je za nas svetinja”, poručuje Senad Isaković, UG „ Eko- Sport“ Šićki Brod.

Jezero je najpoželjnija lokacija za odlagalište kao najbliža i najjeftinija opcija za deponovanje 130 tona otpada na sat. Stručnjaci predlažu druge lokacije.

“Tri površinska kopa su potencijalne lokacije sa aspekta mogućnosti transporta, kapaciteta za deponovanje, itd. To su otkopani prostori površinskog kopa Šikulje i otkopani prostori dva površinska kopa Rudnika Đurđevik”, kaže Zvjezdan Karadžin, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet UNTZ.

Transport šljake i pepela na pomenute lokacije bio bi duži, ali ne bi išao cijevima kao do sada, već željeznicom što bi moglo povećati troškova ali i cijenu električne energije. No, održivi razvoj danas, osim ekonomske dobiti, podrazumjeva saglasnost društvene zajednice i zaštitu okoliša.

“Ukoliko se ovo odlagalište izgradi na način kako su se prije gradila, mi ćemo imati zagađene podzemne vode gdje će doći do procjeđivanja određenih teških metala koji se nalaze u šljaki i pepelu. To su kadmij, olovo i hrom. Bit će trajno zagađena izvorišta pitke vode”, tvrdi Abdel Đozić, Tehnološki fakultet UNTZ.

“Pa ono što će se desiti je da će se uništiti jedan prostor koji je vodonosno područje, a voda je resurs koji mi moramo čuvati. Voda je resurs za budućnost. Uništit će se samo zato jer je to najjeftinija varijanta za Termoelektranu Tuzla. To je jedini interes. Ja mislim da to nema smisla”, smatra Denis Žiško, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

Stanovnici Lukavca i Tuzle odlučni su da zaštite jezero. U skladu sa Aarhuskom konvencijom, čija je potpisnica BiH, imaju pravo sudskim putem tražiti čist i zdrav okoliš.

“Ni po koju cijenu nećemo dozvoliti gradnju deponije šljake i pepela . Ako se to dogodi uprkos svim zakonskim preprekama koje su stoje na putu, mi smo spremni podnijeti kaznene prijave za ugrožavanje imovine i zdravlja stanovnika MZ Bistarac Donji”, navodi Jozo Tunjić, MZ Bistarac Donji, Lukavac.

“Mi smo izabrali te političare da nam obezbijede zdrav i čist okoliš. Oni, ako su nesposbni, neka fino promijene svoje pozicije, bave se nekim drugim poslom, a mi ćemo nastojati i istrajati u tome da ovdje ne dozvolimo šljačište”, jasan je Isaković.

Kantonalna vlada je prošle godine iz Prostornog plana izbrisala jezero kao potencijalno odlagalište, ali to još nije učinila Skupština TK.

Jezero Kop Šićki Brod nadomak Tuzle uz sve svoje ljepote, životinjski i biljni svijet može postati prava rekreaciona zona. Međutim, hoće li ono opstati ili će biti zatrpano šljakom, još uvijek se ne zna.

Preuzeto: N1

Ova objava je dio projekta “Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH” koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.

Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Energis-a i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine

Kontakt

Stojimo na raspolaganju za svaki vid saradnje. Budite slobodni da nas kontaktirate.