Kina se već godinama bori s ogromnim količinama otpada koje proizvodi 1,4 milijardi njenih građana, a najveće odlagalište otpada u zemlji, veličine oko stotinu nogometnih igrališta, već je odavno puno, i to 25 godina prije planiranog roka. Kina je 2017. godine sakupila 215 miliona tona komunalnog otpada, no podaci o recikliranim količinama otpada ipak nisu dostupni.
Prema podacima Sveučilišta u Oxfordu, Kina je 2010. godine proizvela 60 miliona tona plastičnog otpada, gotovo dvostruko više od SAD-a gdje je proizvedeno 38 miliona tona. Istraživanje je objavljeno 2018. godine i u njemu se navodi da je „relativna globalna slika slična projekcijama do 2025.“
Nacionalno razvojno i reformsko povjerenstvo je u nedjelju objavilo priopćenje prema kojem se tokom sljedećih pet godina u Kini planira značajno smanjiti proizvodnja i upotreba plastike. Novim planom zabranit će se i ograničiti proizvodnja, prodaja i upotreba pojedinih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, uz promicanje alternativnih proizvoda, standardizaciju recikliranja plastičnog otpada te redovno i efektivno kontrolisanje plastičnog zagađenja.
Već do kraja ove godine uvodi se zabrana plastičnih kesica u supermarketima i trgovačkim centrima svih najvećih kineskih gradova, dok će u ostalim dijelovima zemlje zabrana stupiti na snagu do kraja 2022. godine. Osim plastičnih kesica, čak i onih s najtanjom stijenkom, u restoranima se do kraja ove godine očekuje uvođenje zabrane slamki i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu, a kineski hoteli takve predmete moraju prestati nuditi svojim gostima do 2025. godine.
Osim plastičnog otpada, Kina je najavila i mjere zabrane uvoza nezakonito posječenog drveća. Zbog velike potražnje za sirovinama, Kina je u proteklih dvadeset godina postala i veliki pokretač ilegalne sječe drva, posebno u jugoistočnoj Aziji i Africi te se često naziva najvećim svjetskim potrošačem ilegalno posječenog drveća i proizvoda od takvog drveća. Kineska se vlada, stoga, s ciljem zaštite šumskih resursa i podupiranja zabrane sječe prirodnih šuma odlučila obračunati i s korupcijom u šumarstvu.
Preuzeto sa: Ekovjesnik.hr
Ova objava je dio projekta “Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH” koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Energis-a i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
Recent Comments