Dok vlade zemalja širom svijeta pozivaju svoje građane/ke da s ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom ostanu kod kuće, usporavanje privrednih aktivnosti i pad prometa našem planetu donose val svježeg zraka i ozdravljenje. Neki naučnici čak smatraju kako bi emisije stakleničkih plinova mogle postići najniže stope u proteklih deset godina!
Razine onečišćenja zraka i stakleničkih plinova u nekim gradovima i regijama svijeta pokazuju značajno smanjenje jer pandemija koronavirusa utječe na značajno usporavanje privrednih aktivnosti i pad putovanja. Prema tvrdnjama naučnika iz New Yorka, prvi rezultati njihovog istraživanja pokazuju da su količine ugljikovog monoksida, štetnog plina koji nastaje izgaranjem goriva za motorna vozila, smanjene za gotovo 50 % u odnosu na prošlu godinu.
Naglo su smanjene i emisije ugljikovog dioksida, ali naučnici upozoravaju kako bi se emisije stakleničkih plinova mogle ponovno brzo povećati po završetku pandemije koronavirusa. Naučnici su već ranije utvrdili da je izbijanje zaraze koronavirusom smanjilo kineske emisije stakleničkih plinova, što se kasnije potvrdilo i u Italiji, no veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova povezano s energijom i transportom ipak je svih prilično iznenadilo.
Naučnici sa Sveučilišta Columbia tvrde da bi do kraja maja ove godine, kada su emisije CO2 uobičajeno na svom vrhuncu, razine stakleničkih plinova mogle biti najniže još od velike privredne krize prije desetak godina. Iako je za takve tvrdnje još uvijek rano, prvi podaci koji su ovog tjedna prikupljeni u New Yorku sugeriraju da su upute za izbjegavanje nepotrebnih putovanja imale značajan utjecaj na smanjenje onečišćenja.
Naime, procjenjuje se da je razina prometa u New Yorku trenutno niža za 35 % u odnosu na prošlu godinu, pa su se emisije ugljikovog monoksida, uglavnom zbog smanjenog prometa automobila i kamiona, smanjile za oko 50 % tijekom nekoliko dana ovog tjedna. Tvrdnja je to istraživača sa Sveučilišta Columbia koji su došli do otkrića kako je uz smanjenje emisija ugljikovog dioksida za 5-10 % u New Yorku ostvareno i značajno smanjenje metana.
„U New Yorku su posljednjih godinu i pol dana redovito bilježene izuzetno visoke količine ugljikovog monoksida“, rekla je Róisín Commane sa Sveučilišta Columbia koja nadzire kvalitetu zraka u New Yorku. „Međutim, trenutni podaci svjedoče o najnižoj razini onečišćenja, koja je upola manja od onoga što obično bilježimo u ožujku.“
Rezultati najnovijeg istraživanja potvrđuju ranije zabilježena smanjenja onečišćenja zraka u Kini i Italiji, kao izravne posljedice pandemije koronavirusa.
Analiza koju je proveo Carbon Brief sugerira da je u Kini došlo do pada potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova od 25 % u razdoblju od svega dva tjedna, što će vjerojatno utjecati na oko jedan posto smanjenja emisija CO2 na cjelogodišnjoj razini.
I u Kini i u Italiji zabilježeno je značajno smanjenje emisije dušikovog dioksida što potvrđuje činjenicu da su usporavanje privrednih aktivnosti i pad prometa, odnosno uvođenje karantena radi zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom, uvelike utjecali na značajan pad onečišćenja zraka.
Prizemljavanjem aviona u Europi i cijelom svijetu, uz milijune ljudi koji su prisiljeni na rad kod kuće, najvjerojatnije ćemo svjedočiti daljnjem smanjenju emisija u mnogim zemljama svijeta.
„Očekujem da ćemo do kraja maja imati najmanji porast emisija CO2 u odnosu na 2009. godinu ili čak i prije“, tvrdi Commane, a s njom se slaže većina drugih stručnjaka koji vjeruju da će obustavljanje privrednih aktivnosti utjecati na smanjenje emisija CO2 na cjelogodišnjoj razini.
„To će, naravno, ovisiti o tome koliko će dugo trajati pandemija i gospodarskim aktivnostima, posebno u SAD-u. No, najvjerojatnije ćemo ove godine imati smanjenje globalnih emisija“, rekla je klimatologinja Corinne Le Quéré sa Sveučilišta East Anglia. „Ako pandemija potraje još tri do četiri mjeseca, sigurno bismo mogli zabilježiti njihovo značajnije smanjenje.“
Ostaje nam pričekati kraj pandemije, a odlučujući utjecaj na razmjere budućih emisija CO2 i onečišćenja zraka imat će svjetske vlade sa svojim mjerama poticanja privrednika nakon što se pandemija ublaži.
Nakon zadnje velike privredne krize 2008.-2009. godine, emisije CO2 su se 2010. godine povećale za 5,8 % (nakon smanjenja od 1,4 % u 2009. godini) kao rezultat poticanja potrošnje i povećanja upotrebe fosilnih goriva. U narednim će mjesecima svjetske vlade imati priliku promijeniti taj ishod. Primjerice, moglo bi se inzistirati na tome da se spašavanje zrakoplovnih kompanija veže uz znatno strože smanjenje zrakoplovnih emisija.
„Vlade sada moraju biti jako oprezne pri odabiru načina na koji će stimulirati svoju privredu, imajući u vidu potrebu smanjenja upotrebe fosilnih goriva“, rekla je Le Quéré. „Svi bismo se trebali usredotočiti na aktivnosti koje pomažu pri smanjenju emisija, a to su energetska obnova zgrada, ugradnja toplinskih pumpi i slične aktivnosti koje nisu komplicirane, samo čekaju financijske poticaje.“
Također, u slučaju dugotrajne pandemije koronavirusa, postoji strah kako će se svi gospodarski poticaji vjerojatno usredotočiti na ubrzani ekonomski rast bez obzira na njegov utjecaj na okoliš.
Izvor: Ekovijesnik
Recent Comments