Trećina svjetskog tla je degradirana raznim degradacijskim procesima uključujući i onečišćenja tla iz različitih izvora: industrijska proizvodnja (nuklearna, kemijska, rudarska, metalurška, elektronička i druga), odlaganje industrijskog (opasnog) otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda, akcidenti, vojne djelatnosti i ostalo.
Onečišćenje tla je često nevidljivo i stoga može dovesti do onečišćenja hrane, vode i zraka. Tlo ima ekološko – regulacijsku ulogu u okolišu, što znači da prima i akumulira onečišćujuće tvari te ih pomoću svog mikrobiološkog kompleksa transformira i razgrađuje u ekološki bezopasne spojeve. Međutim, ove sposobnosti tla su ograničene, a onečišćenje tla se često detektira tek nakon pojave bolesti u ljudskoj populaciji, u biljnom i životinjskom svijetu i negativnih učinaka na druge sastavnice okoliša.
Na razini EU, kao ni u Bosni i Hercegovini, ne postoji zakonska obveza identifikacije onečišćenih i potencijalno onečišćenih lokaliteta. Shodno raspoloživim podacima Europske agencije za okoliš (EEA), na području 39 europskih zemalja, na 1.000 stanovnika dolazi prosječno 4,6 potencijalno onečišćenih lokacija. EEA procjenjuje da je u EU registrirano više od 650.000 lokacija na kojima su se odvijale ili se još uvijek odvijaju onečišćujuće aktivnosti. Više od 235.000 lokacija je sanirano, dok je 14.000 lokacija u procesu sanacije ili se primjenjuju mjere smanjenja rizika.
Recent Comments