Ovim se dokazuje da loše upravljanje otpadom uzrokuje do stotinu puta više smrtnih slučajeva nego Corona virus. Postavlja se pitanje, zašto se naša društva toliko plaše virusa i toliko su ravnodušna prema lošim postupcima upravljanja otpadom? Psihologija dobro objašnjava zašto smo skloni precjenjivati rizike koji se percipiraju kao iznenadni incidenti (npr. novi virusi, saobraćajne nesreće ili avionske nesreće) i podcjenjivati rizike povezanih sa hroničnim problemima i stanjima (kao što su milioni smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka ili fatalne kardiovaskularne bolesti).
Međutim, Corona virus ima nešto zajedničko s otpadom. Corona virus je nova mutacija već postojećih virusa i zato nismo spremni liječiti ga, a treba nam vremena da pronađemo odgovarajuće lijekove. Na isti način, novi oblici otpada koje naša društva kontinuirano stvaraju, poput e-otpada, morskog otpada, farmaceutskog otpada, hemijskog onečišćenja su mutacije postojećih oblika otpada i trebamo pronaći koji je pravi način zbrinjavanja. U slučaju virusa Corone, još uvijek ne znamo hoćemo li pronaći rješenje na vrijeme. Ali u slučaju otpada, već znamo da odlagališta otpada utiču na zdravlje 35-40% globalne populacije, a da okeani već pate od plastične pandemije.
Ovim postajemo kolektivno svjesni da čista okolina nije luksuz, nego potreba i da se direktno odražava na naše zdravlje. Zbog toga je jako važno da još više radimo na povećanju svijesti naših građana kada je u pitanju zaštita naše životne sredine, jer posljedice njenog stanja osjećamo svi.
Tekst pripremio LDI Tuzla tim
Recent Comments