Stručnjaci na području očuvanja životne sredine upozoravaju da koronavirus neće biti posljednja pandemija koja će pogoditi čovječanstvo, ako nastavimo zanemariti utjecaj koji uništavanje prirode ima na širenje zaraznih bolesti.
“U potpunosti sam siguran da će ovakvih bolesti biti i u budućnosti, ako nastavimo uništavati prirodu, krčiti šume i loviti divlje životinje iz bilo kojeg razloga”, poručuje za The Independent Enric Sala, morski ekolog i pripadnik projekta National Geographica Campaign For Nature.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 22. mart, koronavirusom je bilo zaraženo 294.110, dok je 12.944 ljudi preminulo. Ove su brojke zasigurno veće, ali SZO tek ih treba potvrditi. Vjeruje se da je ovaj virus potekao s tržnice žive robe u kineskom gradu Wuhanu, na kojoj se prodaju svježi proizvodi, morski plodovi, ali i životinje koje se vade iz kaveza i ubijaju na licu mjesta. Naučnici pretpostavljaju da je Covid-19 prešao s ljuskavca na čovjeka. Koliko se ljuskavci, znani i kao pangolini, masovno i nezakonito love, možete pogledati i u prilogu National Geographica.
Sječom prašuma oslobađamo patogene kojima do sada nismo bili izloženi
Vlasti u Kini zabranile su upotrebu i uzgoj divljih životinja otkako je epidemija uzela maha. Uprkos tome, stručnjaci ističu da je pravi problem neprestano uništavanje ekosistema zbog čega smo sve češće u bliskom kontaktu s ovim životinjama.
“Kada srušite zastarjelu staju, prašina leti na sve strane. E, tako i kada posiječete prašumu, svuda lete virusi”, kaže David Quammen, pisac knjige o virusnim epidemijama Spillover: Animal Infections and the Next Human Pandemic. Štetu, dakle, ne činimo samo lovom, već i sječom šuma i uništavanjem prirodnih staništa radi rudarstva.
Tako je 17 posto amazonske prašume razoreno u posljednjih 50 godina. Životinje su nepresušan izvor patogena, a mnogima od njih nikada do sada nismo bili izloženi. Epidemije HIV-a i ebole posljedica su lova na majmune, dok su MERS i SARS, baš kao i Covid-19, potekli s tržnica žive robe. Jednom kada patogen pređe sa životinje na čovjeka, on ima mogućnost da se veoma brzo raširi planetom zahvaljujući avionskom prijevozu. Jedini način da se spriječe daljnje biološke katastrofe u ovom pogledu jest da se podigne svijest o opasnosti koju primjena divljih životinja u prehrani predstavlja, ali i da se obavlja rigorozna regulacija trgovine ovakvim mesom.
Bacamo trećinu hrane koju proizvedemo
Stručnjaci ističu da je potrebno da se pronađe alternativa za stanovništvo koje ovisi o trajanju trgovine divljim mesom. Vlast u svakoj zemlji dužna je zaštititi prirodu unutar svojih granica, ali i da reguliše ili skroz zabrani lov na divlje životinje. Proizvodimo dovoljno hrane za 10 milijardi ljudi, a čak trećinu od toga bacamo, što je već samo po sebi problematično, a moglo bi riješiti puno toga.
Veliki su izazov i klimatske promjene. Virusima odgovaraju visoke temperature pa je borba protiv globalnog zagrijavanja fronta na kojoj ne smijemo posustati. Kao primjer navest ćemo malariju, koja se danas u Keniji može pronaći u planinskim predjelima u kojima dosad nije bila prisutna jer su i tamošnje temperature bile niže.
Očekuje se da će svjetska populacije do 2050. dostići brojku od 9,7 milijardi ljudi. Ako se uzme u obzir porast stanovništva, narušavanje biološke raznolikosti i potraga za izvorima hrane, samo je pitanje kada će se pandemije događati. Čak i kada uspijemo zaustaviti širenje koronavirusa, morat ćemo se pozabaviti pripremama za sljedeću globalnu zarazu.
Preuzeto: klix.ba
Recent Comments