Svake godine 2. februara obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine kao službeni partner Ramsarske konvencije je želio ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sistema jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tokom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja.
Slaba ambicija oko zaštite slatkovodnih ekosistema od strane država članica EU potaknula je preko 100 nevladinih organizacija da pokrenu kampanju #ProtectWater kako bi građanima širom Europe pružili priliku da izraze svoje mišljenje i sudjeluju u javnoj raspravi tijekom procesa evaluacije Okvirne direktive o vodama. Više od 250.000 ljudi dosad je reklo NE protiv izmjene najsnažnijeg propisa koji osigurava zaštitu voda. Samo zajedno možemo promijeniti trenutnu situaciju i spriječiti gubitak vlažnih staništa te i dalje koristili ključne usluge koje one pružaju ljudima i prirodi. Vrijeme je da pojedinci, zajednice i vlade počnu međusobno surađivati na zaštititi slatkovodnih ekosustava.
“Revizija Okvirne direktive o vodama može dovesti do značajnog oslabljivanja i odugovlačenja provedbe njenih ciljeva. WWF se zalaže za njeno očuvanje u sadašnjem obliku, kako bi se na vrijeme i sigurno očuvali prirodni resursi o kojima ovisimo“, kaže Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
U Bosni i Hercegovini klimatske promjene imaju značajne negativne socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu u ublažavanju tih posljedica. Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih utjecaja klimatskih promjena.
“Bitna tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu“, izjavio je Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa u WWF Adriji.
Među zemljama potpisnicama Ramsarske konvencije je i Srbija, u kojoj se nalazi 10 ramsarskih područja: Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski Rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Peštersko polje, Slano Kopovo, Stari Begej – Carska Bara, Vlasina i Zasavica.
“Vlažna staništa mogu nam pomoći da ublažimo i da se prilagodimo klimatskim promjenama koje imaju značajne negativne socio-ekonomske posljedice. Primjera radi, vlažna područja mogu ublažiti poplavne valove i smanjiti njihov utjecaj nizvodno. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava trebalo bi biti znatno više, te je neophodno integralno planirati njihovo očuvanje, uz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede i energetike“, izjavila je Duška Dimović, voditeljica programa klimatskih promjena u WWF Adriji.
Recent Comments