Zamjena prozora štedi vaš novac

Bolji komfor i pozitivno ekološko djelovanje

Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti Energis u više navrata je naglašavao važnost izolacije kao jedne od osnovnih mjera povećanja energetske efikasnosti. Bitan dio toplotne izolacije čine prozori i vrata koji predstavljaju elemente vanjske ovojnice kuće. Kao pokretni elementi ovojnice kuće mogu kontrolisati temperature unutrašnjosti objekta i direktno na utrošak energije koji se troši na grijanje ili hlađenje prostorija.

Loša ili dotrajala stolarija povećava mjesečne utroške energenata za grijanje i do 57%. Ovaj podatak je rezultat analize utroška energije u četiri energetski najintenzivnija mjeseca (oktobar, novembar, decembar i januar) prije i poslije ugradnje šestokomorne PVC stolarije sa dvoslojnim IZO staklom na privatnom stambenom objektu. Prije zamjene posmatrani objekat je imao drvenu stolariju sa jednoslojnim staklom. Bitno je napomenuti da se na objektu nisu radili drugi restauracijski poslovi i da ostali uslovi nisu promjenjeni  korisnik objekta je tročlana porodica i objekat se oslanja na plinsko grijanje. U
priloženoj tabeli donosimo podatke o potrošnji plina prije i poslije zamjene prozora.

Na osnovu prikazane tabele vidimo da ukupna ušteda u četiri mjeseca iznosi 268 KM, a ukupna investicija zamjene prozora i vrata je iznosila 2.200 KM. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da ta investicija ima minimali period povrata od 8,2 godine. Ovako izračunat period povrata investicije nije najprecizniji pokazatelj, jer kretanje cijena prirodnog gasa je nepredvidivo i nisu uzeti u obzir drugi faktori. U sezoni 2008/2009. kubni metar prirodnog gasa za domaćinstva u Sarajevu je iznosio 0,86 KM dok u sezoni 2009/2010. cijena je iznosila 0,58 KM. Ove razlike u cijeni su rezultat regionalne političke situacije (nesuglasice na relaciji Ukrajina Rusija), ali kontinuirani rast cijena je tendencija tržišta fosilnih goriva, što
značajno smanjuje period povrata investicije. Radi preciznosti podataka obračun je baziran na cijenama iz sezone 2009/2010., jer su cijene iz ranije sezone rezultat političkog uplitanja na tržište.

Također, ako se uzme u obzir da grejna sezona traje i do mjeseca maja, dodatne uštede u tim mjesecima skraćuju vrijeme povrata investicije. Ovi prozori i u ljetnim mjesecima donose uštede posebno ako domaćinstvo koristi klima uređaje za hlađenje prostorija, u tom slučaju uvećavaju se ekonomski efekti postavljanja ovakvih prozora. Uzimajući u obzir sve navedene uštede
ostvarene zamjenom stolarije naša pretpostavka je da period povrata ovakve investicije iznosi između 5 i 7 godina. Procjenjeni vijek trajanja PVC stolarije je jednak vijeku trajanja objekta, što dodatno opravdava investiciju.

Pored čiste ekonomske dobiti ovakve investicije važno je napomenuti i ergonomsku dobit: IZO stakla po dostupnim podacima smanjuju nivo buke za 35 dB, pružajući bolji komfor ukućanima. Treća direktna dobit ovakve investicije je smanjenje emisije stakleničkih plinova uslijed smanjena potrošnje plina. Iako se plin smatra relativno čistim energentom, svaka ušteda dovodi do smanjenja zračnog zagađenja i tako olakšava put ka održivom razvoju društva u cjelini. Trenutno se provode istraživanja energetskog balansa PVC stolarije, ali preliminarni rezultati pokazuju da uštede energije ostvarene PVC stolarijom su veće od energije potrebne za proizvodnju takvih prozora, što globalno gledano doprinosi održivoj budućnosti planete.

Posmatrano domaćinstvo u ljetnim mjesecima 2010. godine je provelo i druge mjere energetske efikasnosti sa naglaskom na izolaciju, što nam daje mogućnost da imamo direktan uvid eventualnih dodatnih ušteda koje će nastati u budućem periodu. Izvršeni su radovi na poboljšanju izolacije zidova i krova i korišteni su materijali za koje postoje dokazi da imaju pozitivan
energetski balans. Po završetku istraživanja Centar Energis će objaviti i cjelokupne rezultate i ostvarene ekonomske i ekološke uštede energetske efikasnosti u prosječnom domaćinstvu. Slične uštede je moguće očekivati i u domaćinstvima koja koriste druge energente (drva i električnu energiju) za zagrijavanje, jer cijena ovih energenata raste po većoj stopi od cijene prirodnog plina.