Prelazak na zelenu ekonomiju, po riječima Čadeža, zahtijeva izmjenu postojeće regulative i velike investicije za uvođenje savremenih tehnologija i inovacija i s tim u vezi promociju dostupnosti evropskih, međunarodnih i nacionalnih podsticaja i programa podrške.
Značajne su, kaže, i mogućnosti za razvoj preduzetništva u ovoj oblasti i otvaranje zelenih radnih mjesta, posebno u sektoru malih i srednjih preduzeća.
„Pred nama je veliki posao – prelazak na modele cirkularne ekonomije i inovativne, savremene, čiste tehnologije koje su energetski i resursno efikasne, dobre po životnu okolinu, a korisne za privredu i društvenu zajednicu“, naglasio je Čadež, ukazujući na podršku koju Privredna komora u tome pruža kompanijama.
Privreda je, po riječima Čadeža, toga svjesna, što potvrđuju i projekti, poput „Eliksirovog“ postrojenja za preradu za spaljivanje industrijskog i nerecikliranog otpada ili fabrike staklne amblaže, koje će naše kompanije kandidovati za podršku DFC-a.
Privredna komora Srbije podržava i inicijativu svojih članica i drugih poslovnih udruženja (SEPEN, NALED, AmCham, Udruženje pivara Srbije, Savjeta stranih investitora) da se tradicionalni, mješoviti sistem odlaganja iskorištene ambalaže u kontejnere zamjeni depozitnim sistemom sakupljanja ambalažnog otpada koji se može reciklirati radi dalje upotrebe, odnosno proizvodnje nove ambalaže.
„Ovaj sistem se u Evropskoj uniji pokazao najefikasnijim, a njegovom primjenom unaprijedit će se svijest građana i odgovornost, biće manje ambalažnog otpada tamo gde mu nije mjesto, po parkovima i ulicama, i više sirovine za reciklažu i proizvodnju i nove ambalaže. To će donijeti manje troškove i kompanijama i lokalnim samoupravama“, rekao je Marko Čadež.
Očekujemo da nakon formiranja vlade nastavimo razgovore o potrebnim izmjenama Zakona o ambalaži i amblažnom otpadu, da ubrzamo ovaj proces i što prije dođemo do usvajanja i implementacije nove regulative koja će omogućiti uvođenje i efikasnu primjenu depozitnog sistema“, rekao je Čadež.
Foto-ilustracija: Pixabay
Zahvalio se i grupi „Matoni“, vlasniku kompanije „Knjaž Miloš“ na spremnosti da iskustva u primjeni depozitnog sistema sa drugih evropskih tržišta na kojima posluje, prenese u Srbiju.
Alesandro Paskvale, generalni direktor Mattoni 1873 grupe rekao je da industrija pića može da osigura cirkularnost i doprinese smanjenju novog otpada u okruženju.
Svjesni odgovornosti koja nastaje onog trenutka kada se proizvod potroši, odnosno problema prouzrokovanih neadekvatno zbrinutim ambalažnim otpadom, Mattoni 1873 i Knjaz Miloš, podržavaju planove za implementaciju efikasnog depozitnog sistema i u Srbiji. Spremni smo da posvetimo sredstva, energiju i ekspertizu naših ljudi kako bi taj sistem u Srbiji bio primjer najbolje prakse u Evropi, kako bi industrija mogla da preuzme odgovornost i transformiše svoje poslovanje na održiv način, poručio je Paskvale.
Na drugim panelima u okviru Mikser festivala, o zelenom evropskom dogovoru govorio je Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, dok je na vezu između filantropije i cirkularne ekonomije ukazao Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost.
Preuzeto: Energetski portal
Ova objava je dio projekta „Green Rural Interethnic Development“, koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Energis-a i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini
Recent Comments