Naučnici su se udružili s ostrvljanima blizu obale sjeverne Dalmacije u pokušaju da omoguće jednom malom ostrvu da proizvodi vodu za piće koristeći energiju iz obnovljivih izvora. Silba ima samo tri stotine stanovnika i zavisi od broda vodonosca koji dolazi iz Zadra. Sada su dobili šansu da ih solarna elektrana oslobodi oskudice.
Zastarjeli spremnici za vodu i cijeli vodovod imaju znatne gubitke. Pijaća voda košta nekoliko puta više nego u kontinentalnom dijelu zemlje.
Živa laboratorija
Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba predstavio je studiju slučaja za Silbu kao živu laboratoriju – living lab.
Dokument je dio projekta PROSEU, koji se bavi uvođenjem učešća građana i prozjumera u energetskoj tranziciji u glavne tokove. Finansiran je sredstvima Evropske unije kroz Horizon 2020.
Pokret otoka iz Hrvatske i stanovnici Silbe dali su doprinos u ovoj aktivnosti za uzdizanje obnovljivih izvora energije. U predinvesticionoj studiji je ispitana mogućnost instaliranja desalinizatora koji bi prerađivao morsku vodu.
Rješenje preko veze s mrežom ili baterijom za skladištenje energije
Ozbiljno napajanje potrebno za taj sistem bilo bi riješeno izgradnjom solarne elektrane, a ostrvo bi moglo da prodaje višak struje onda kada je na njemu malo ili nimalo turista. Broj ljudi na Silbi u ljetnim mjesecima podiže se i na preko pet hiljada, što napinje potražnju i potrošnju vode kao i električne energije.
Predviđeno je širenje zapremine rezervoarâ na ostrvu Silba za više od polovine
Kapacitet desalinizacije trebalo bi da bude sto kubika na dan, za šta je potrebna fotonaponska stanica od sto kilovata. Postoji i varijanta da se poveže baterija od 300 kilovat-sati. Potrebno je da se zapremina vode poveća za 500 kubika sa trenutnih 950.
Reverzna osmoza
Cijena vode bi bila između 4,8 i 5,7 eura po kubnom metru kad se uračunaju sva ulaganja i taj nivo je konkurentan sadašnjem. To uključuje obnovu vodovodne mreže, što bi činilo preko 60 posto izdataka.
Za proizvodnju vode za piće od morske predložena je reverzna osmoza, gdje se so odvaja membranom. Ta tehnologija se naziva i povratnom ili obrnutom osmozom.
Pitanje otpadnih voda
Pripadnice i pripadnici Pokreta otoka, od kojih su neki sa ovog ostrva u Hrvatskoj, rekli su da su potrebne dodatne mjere. Izrazili su zabrinutost oko upravljanja otpadnim vodama i objasnili da je u nekim slučajevima situacija teža nego sa snabdijevanjem vodom.
Projekat bi mogao da se sprovedi preko kraudfandinga
Grad Zadar, kojem Silba pripada, već je u prostornom planu odredio 2,1 hektar na ostrvu za sistem za desalinizaciju. Pokret otoka i Zadruga za etično finansiranje su za poduhvat predložili poslovni model kraudfandinga (crowdfunding).
Odnos troškova i koristi
Autori su kazali da bi dodatna korist bila u samoodrživosti i svijesti o zaštiti okoliša, budući da bi se smanjila količina ispuštenih gasova s efektom staklene bašte. Međutim, napomenuli su da zamisao toliko velike promjene još nije dobila dovoljnu podršku.
Osim toga, unaprjeđenje snabdijevanja vodom i strujom navodno ima loše strane, u smislu da bi moglo da postane lakše da se šire turistički kapaciteti i da se tako uznemirava stanovništvo.
Rješenje koje podrazumijeva konekciju sa strujnom mrežom malo je povoljnije od onog s baterijom. Rekonstrukcija vodovoda bi cijenu vode oborila za 30 procenata, otkriva predinvesticiona studija.
Preuzeto: Balkan Green Energy News
Ova objava je dio projekta „Green Rural Interethnic Development“, koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Recent Comments