Kao alternativa, za navodnjavanje se mogu iskoristiti gradske otpadne vode, čime se kompenziraju ekološki i gospodarski troškovi suša i ostalih ekstremnih vremenskih uslova.
Rast stanovništva, urbanizacija i turizam doprinose problemima s vodoopskrbom, dok suše sve češće pogađaju brojna područja u Europi, naročito na Mediteranu. Nestašicom vode pogođeno je najmanje 11 % europskog stanovništva i 17 % teritorija EU-a, a očekuje se da će stanje biti sve gore zbog klimatskih promjena.
Prema procjenama, do 2030. godine polovica riječnih slivova u Europi biti će pogođena nestašicama. Ponovnom upotrebom vode u najvećoj mogućoj mjeri, EU želi osigurati zaštitu svojih vodnih resursa za budućnost.
Sve je to dio održive privrede
Novim pravilima želi se potaknuti korištenje reciklirane vode za navodnjavanje u poljoprivredi, jer taj sektor troši gotovo polovicu sve vode godišnje u EU-u. Veće ponovno korištenje pročišćene vode za navodnjavanje prehrambenih i neprehrambenih sirovina smanjilo bi pritisak na izvore za oko pet posto godišnje.
Kako bi se zaštitili usjevi, nova pravila uključuju i standarde za kvalitetu reciklirane vode, stalni nadzor kvalitete vode, dok postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati plan za upravljanje rizicima. Uprave u državama članicama izdavale bi dozvole za postrojenja za pročišćavanje i pratile poštuju li se pravila.
Ova objava je dio projekta “Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH” koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Energis-a i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
Recent Comments